Iako masovna vakcinacija ukazuje da kraj pandemije, čini se da ona ne pruža imunitet protiv dugotrajne ekonomske štete koju je ova pošast izazvala u svijetu. Da ona nije mala pokazuje i javni dug koji je na globalnom nivou najveći od Drugog svjetskog rata i iznosi oko 277 triliona dolara, što je istorijski maksimum.
Tom istorijskom maksimumu kumovalo je zaduženje mnogih država kako bi mjerama pomogli svojim privredama zbog čega je dug u 2020. godini naglo porastao za 19,5 triliona dolara, što je skoro dva puta više nego 2019. godine kada je zabilježeno uvećanje od 10,8 triliona dolara.
Posebno brinu Liban, Kina, Malezija i Turska jer je tamo najveći porast duga nefinansijskog sektora.
Upravo ta činjenica, prema upozorenjima stručnjaka, ukazuje da najgore tek dolazi i da svijet leži na buretu baruta koje može da eksplodira i ostavi nesagledive posljedice.
Naime, ogroman rast državne potrošnje rezultirao je naglim porastom globalnog duga. Centralne banke za sada drže niske stope, ali čim porastu cijene zaduživanja, mogla bi da eksplodira dužnička bomba.
U to globalnom loncu je i Crna Gora jer i ona je morala da se zaduži da bi pomogla privredi i građanima tokom pandemije. Procjene su da će ove godine javni dug Crne Gore izaći na cijelih 100% BDP-a.
Prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF) koji objedinjuje više od 400 banaka i kreditnih organizacija širom svijeta, svi su danas u dugovima i vlade i kompanije. Takvom trendu doprinosi i to što su korporacije, podstaknute nesvakidašnjom državnom podrškom tržišta, pokrenule neviđenu prodaju obaveznica. Te korporativne hartije od vrijednosti imaju vrlo niski rejting pouzdanosti i samo su samo jedan stepen više od “nepouzdanog smeća”.
Prema informacijama agencije za kreditni rejting Standard & Poor’s, investitori imaju skoro četiri triliona dolara takvih obveznica. U izvještaju IIF stoji i da gotovo polovina povećanja dužničkog tereta je pala na napredne ekonomije a lideri su SAD, Velika Britanija, eurozona, Japan, Južna Koreja.
Ukupan dug zemalja u razvoju u trećem kvartalu iznosi 250 odsto BDP-a, a kineski 305 odsto. Dug razvijenih zemalja je 432 odsto. Nejasno je kako će globalna ekonomija u budućnosti smanjiti toliku količinu pozajmljenih sredstava bez značajnih negativnih posljedica za ekonomsku aktivnost tim prije što mnoge zemlje i kompanije više nijesu u stanju da dobiju nove kredite da bi otplatile prethodne.
Stručnjaci IIF u posebno zabrinuti i za tržišta u razvoju, posebno zbog Libana, Kine, Malezije i Turske, jer je tamo najveći porast duga nefinansijskog sektora.
Ipak, Sjedinjene Države su nagomilale najviše duga, što je opasno za svjetsku ekonomiju. Riječ je o 335 odsto BDP-a, ili 80 triliona dolara. Od toga su 28 triliona državni krediti pa će do 2028. godine Amerikanci samo na kamate potrošiti petinu državnog budžeta.
MMF je upozorio da u slučaju ekonomske krize gotovo 40 odsto korporativnog duga u velikim ekonomija će se završiti bankrotom. Konkretno, u SAD-u, prema procjenama vodeće investicione banke Goldman Sachs, pokazatelji će biti gori nego 2008. godine, u vrijeme prethodnog kreditnog kolapsa.
“Sjedimo na dužničkoj bombi i ne znamo kada će eksplodirati. Čim kriza popusti i centralne banke krenu sa povećanjem kamatnih stopa, svijet će biti pogođen talasom bankrota — možda najgorim od svih”, ističe Emre Tiftik, stručnjak za dugove.
Izvor: Blic.rs
