Izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, koje su na javnoj raspravi, predviđaju da se na velikim površinama u 11 naselja izvrši prenamjena prostora kako bi zelene površine, zaštitne šume, poljoprivredno zemljište i lokacije za sport bile pretvorene u građevinsko zemljište za izgradnju stambenih i poslovnih objekata. To se predviđa i na velikom broju manjih lokacija širom grada.

To je između ostalog navedeno u primjedbama Glavnog grada na nacrt izmjena i dopuna PUP koje je usvojila Vlada. Ove primjedbe su 13. decembra poslate resornom Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine koje je i obrađivač plana.

Ministarstvo je juče saopštilo da više neće organizovati javne rasprave o izmjenama PUP-a, navodeći da su organizovali dvije. Međutim, prva je bila odložena jer je sala bila premala da primi sve zainteresovane građane, a druga je prekinuta jer ni nova sala nije mogla da primi sve zainteresovane građane.

Nezakonite izmjene

Iz uprave Glavnog grada su naveli i da nisu konsultovani prilikom planiranja značajnog broja ovih izmjena, da je značajan broj predloženih rješenja u suprotnosti sa programskim zadatkom, da je značajan broj izmjena predložen na nezakonit način, da je dio u suprotnosti sa planovima razvoja grada i infrastrukture,… zbog čega predlažu da se nacrt izmjena PUP-a povuče sa javne rasprave i da se sve izmjene do datno analiziraju kroz proceduru donošenja novog PUP-a. Glavni grad je u dosadašnjoj proceduri dao dva negativna mišljenja na ove izmjene PUP-a.

Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je usvojen u septembru 2017. godine, lokalne samouprave su izgubile nadležnost donošenja prostornih i urbanističkih planova za svoju teritoriju, već to od tada radi Vlada.

“Brojne izmjene u pogledu namjene površina, koje su prikazane u grafičkom dijelu izmjena i dopuna PUP-a, nisu opisane u tekstualnom dijelu, niti prikazane i obrazložene u separatu. Potrebno je navesti svaku pojedinačnu izmjenu, inicijatora izmjene i obrazloženje, kao i stav obrađivača, razloge za prihvatanje iste i sve neophodne detalje, poput drugih lokacija prikazanih u Separatu UTU i smjernica za lokacije”, navedeno je u primjedbama Glavnog grada koje je potpisao zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević.

Neke od spornih izmjena odnose se na: Zagorič (Krnjevine) – prenamjena iz Sporta i rekreacije u stanovanje; Rogame (uz rijeku Širaliju) – prenamjena dijela brda iz šumskih površina u građevinsko zemljšte; Baku ulica – prenamjena iz sporta i rekreacije u stanovanje veće gustine; Marezu (prije ribnjaka) – prenamjena iz sporta i rekreacije u centralne djelatnosti; Rogame – prenamjena šumskih površina u građevinsko zemljište; Zagorič (kod trafostanice) – tačkasta prenamjena iz stanovanja u mješovitu namjenu; Zeleniku – proširenje zone mješovite namjene nauštrb zelenih površina; Pavlovine – prenamjena velikih površina poljopivrednog zemljišta u mješovitu namjenu i površine za stanovanje; Zlaticu (uz rijeku Moraču) – prenamjena zelene površine u stanovanje; Tološe – prenamjena sporta i rekreacije u centralne djelatnosti; Kokote – prenamjena poljoprivredne površine u građevinsko zemljište i centralne djelatnosti…

Među primjedbama Glavnog grada je da se dijelu parcela u Njegoševom parku vrati javne a ne komercijalna namjena, da se u dijelu prostora ispod brda Gorica vrati namjena za sport umjesto građevinske, da se ne ucrtavaju novi stambeno poslovni objekti na Gorici u nastavku Beogradske ulice, da se prostoru kod hotela Podgorica vrati namjena park a ne izgradnja hotela, da se ne predviđaju komercijalni sadržaju u parku gdje je nekada bila kasarna Morača,…

Iz uprave Glavnog grada navode da sporni dio izmjena prostornog plana nije bio dio programskog zadatka za njegovu izmjenu, odnosno da je inicijativa za izmjenu PUP-a iskorišćena u njegovu suprotnost.

“Inicijativa za donošenje ovih izmjena i dopuna PUP Podgorica potekla je upravo od Glavnog grada, kroz definisanje zajedničkog programskog zadatka i preciziranje desetak lokacija na kojima je trebalo izvršiti prenamjenu površina, a sve sa ciljem nesmetanog razvoja Glavnog grada kroz građenje brojnih objekata u javnom interesu. Međutim, već od početka izrade Izmjena i dopuna, bilo je jasno da obrađivač PUP-a značajno odstupa od definisanog Programskog zadatka i više radi na izradi de facto novog PUP-a, nego li na izmjenama postojećeg, zbog čega je Glavni grad u dva navrata dao negativno mišljenje na predlog izmjena i dopuna PUP Podgorice. U oba mišljenja, kao i na brojnim sastancima koje smo održali sa predstavnicima Vašeg Ministarstva, insistirali smo na vraćanju procesa na početne osnove, koje smo zajedno definisali, odnosno na izradi izmjena i dopuna PUP-a isključivo u okvirima prvobitnog Programskog zadatka, šta se nažalost nije desilo”, navedeno je u primjedbama koje je Glavni grad uputio resornom ministru Slavenu Radunoviću.

Tačkaste izmjene

Iz Glavnog grada navode i da je Vlada umjesto poštovanja Programskog zadatka i dogovora sa njima, dva puta mijenjala odluku o izradi izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Podgorice.

Jednom izmjenom je “drastično izmijenila prvobitni programski zadatak, kroz uklanjanje ranije definisanih lokacija i time otvorila vrata brojnim tačkastim i segmentnim izmjenama PUP-a”, a drugom ukinula zabrane gradnje na osjetljivim lokacijama poput brda Gorica.

“Vlada je izmijenila član 3a stare Odluke na način što je definisala trajanje zabrana građenja do trenutka usvajanja izmjena i dopuna PUP Podgorice, a ne do usvajanja nove planske dokumentacije u čijem zahvatu je propisana zabrana građenja, odnosno njihovih izmjena i dopuna. Upozoravamo da, u praksi, to znači da će sve zabrane građenja uvođene na različitim osjetljivim lokacijama u našem gradu prestati da važe trenutkom usvajanja izmjena i dopuna PUP-a, a da će svi potencijalni investitori bez problema moći da započnu građenje navedenih objekata, šta će nedvosmisleno dovesti do dalje devastacije prostora: brda Gorica, Zagoriča, centra grada, Bloka VI i brojnih drugih lokacija na koje se zabrane građenja odnose”, navedeno je u primjedbama Glavnog grada.

Primjedba je i da se brojne takozvane tačkaste izmjene (izmjene namjene prostore za male lokacije) prikazane isključivo u grafičkom dijelu izmjena i dopuna PUP-a, a koje se ne nalaze u tekstualnom dijelu, niti u Separatu urbanističko-tehničkih uslova i smjernica za lokacije,

“Mišljenja smo da je neophodno odustati od ovako koncipiranih izmjena i ostaviti ih za proces donošenja novog Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada, koji je svakako neophodno izraditi u narednoj godini, budući da je postojeći (koji se nalazi u procesu izmjena i dopuna) donesen na period do 2025. godine”, navedeno je u primjedbama.

Velje brdo odstupa od svih strateških dokumenata

Iz Glavnog grada navode da je “jako problematičan način” uvođenja projekta Velje brdo u izmjene Prostornog plana jer je to urađeno bez prethodne analize potrebe i mogućnosti realizacije takvog projekta, kao i bez konsultovanja Glavnog grada, iako bi on morao preuzeti obavezu komunalnog opremanja.

Navedeno je i da ovaj projekat drastično odstupa od brojnih strateških dokumenata Vlade, Prostornog plana Crne Gore koji je u procesu usvajanja i čije smjernice insistiraju na ravnomjernom regionalnom razvoju i disperziji socijalnog stanovanja.

Plan predviđa da se na Veljem brdu izgradi potpuno novo naselje sa 11,5 hiljada stanova. Iako je plan sa tom brojkom stanova na javnoj raspravi premijer Milojko Spajić je u petak kazao da će broj stanova povećati na 20 hiljada.

Iz Glavnog grada navode da ih posebno zabrinjava namjena da se otpadne vode iz budućeg naselja ispuštaju u rijeku Zetu, iako je Zakonom o zaštiti prirode ona proglašena zaštićenim prirodnim dobrom u koju je zabranjeno ispuštanje otpadnih voda.

“To dodatno potvrđuje brzopletost i izostanak strateškog pristupa, kada je riječ o projektu zamišljenih gabarita”, navedeno je u primjedbama.

Izvor: Vijesti.me