Inflacija za tri godine pojela četvrtinu vrijednosti novca Godišnja inflacija sada 2,1 odsto, banke nude kamate na štednju do četiri Cijene nekretnina na maksimumu, tržište hartija od vrijednosti nije dovoljno razvijeno.
Zbirna inflacija u posljednje tri godine iznosi 24 odsto i za toliko je i sami novac izgubio vrijednost, dok je sadašnja godišnja stopa 2,1 odsto. Građani u bankama drže rekordne sume novca od preko dvije milijarde eura, od čega je oročeno svega 18 odsto, a manje od dva odsto je oročeno na preko tri godine.
Vijesti su sa predstavnicima banaka, berze i tržišta nekretnina razgovarale o tome da li građani mogu zaštiti vrijednost svog novca i kako.
Najviše kamate na oročene depozite iznose četiri odsto, što je iznad sadašnje godišnje stopa inflacije od 2,1 odsto. Problem je što je vrlo malo oročenih depozita, a time i većina građana gubi na vrijednosti svog novca.
Na Montenegroberzi svega šest kompanija dijeli dividendu, tržište domaćih obveznica nije razvijeno a iako mogu učestvovati na regionalnim i međunarodnim tržištama to radi veoma mali broj građana Crne Gore jer nisu dovoljno informisani.
Sagovomik Vijesti sa tržište nekretnina kaže da su cijene i stanova, poslovnih prostora i zemljišta na izuzetno visokom nivou kao i da i dalje ima prodaje. On navodi da je neizvjesno dokle će cijene moći da rastu, odnosno da li će oni koji sada kupuju sačuvati i uvećati vrijednost svog novca, jer prosječan kvadrat u Podgorici već košta koliko i dvije i po prosječne neto zarade.
Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković kaže da je uzrok rasta depozita u rastu povjerenja u banke koji se gradi decenijama,kao i u povećanju zarada, rastu ekonomije, stranih direktnih investicija (SDI) i doznaka iz inostranstva od iseljenika i pomoraca, ali i uvećanih inflatornih prinosa.
On kaže da je povećanja depozita utemeljeno i u sklonosti ka štednji, kao i da dodatnu sigurnost štednji u bankama nude Fond za zaštitu Depozita i Sanacioni fond koji raspolažu sa preko 200 miliona eura eventualnu intervenciju sredstva koja su kroz premije izdvojile komercijalne banke.
Pejaković navodi da je ukupni kapital banaka prošle godine porastao za 21,4 odsto, a da su depoziti porasli za deset odsto.
Podaci ukazuju na stabilnost depozitne baze, ali struktura nije kakvu bi željeli za podršku kreditne aktivnosti. Depoziti po viđenju domicilnog stanovništva iznose 1,663 milijardi eura, ili oko 82%, dok depoziti do godinu dana predstavljaju preko 90% ove kategorije depozita. Sa druge strane ukupan iznos plasiranih sredstava stanovništvu na kraju septembra 2024. iznosi preko 1,884 milijarde eura. Sada se stavite u poziciju banke koja treba da plasira sredstva ovoj kategoriji, gdje je vrlo mali procenat kratkoročnih kredita, odnosno zahtjevi su pretežno preko 5 godina ročnosti. Dakle, postoji rizik ročne neusklađenosti koji se kvalitetno pokriva kroz kapitalizovanost banaka i kvalitetnog sagledavanja prilikom plasmana, gdje imamo uz rast kreditnog portfolija i pad NPL-ova (teže naplativih kredita) u bankama kazao je Pejaković.
Direktorica Montenegroberze Milena Vučinić na pitanje “Vijesti da li građani koji imaju neoročene depozite u bankama od skoro 1,7 milijardi eura imaju ideje i mogućnosti da ga investiraju, kaže da možda i imaju ideje ali da nemaju dovoljno informacija na koji način bi plasirali svoje viškove sredstava, kao da je vjerovatno prisutna
i svojevrsna inertnost.
Građanima i privrednim društvima je preko domaćih učesnika na tržištu kapitala omogućen jednostavan pristup domaćim i svjetskim tržištima kapitala, te data mogućnost da trguju finansijskim instrumentima kako na Montenegroberzi, tako i na evropskim i svjetskim berzama. Dakle, crnogorsko tržište kapitala omogućava investiranje u razne finansijske instrumente, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, tako da se na taj način i građanima i kompanijam pruža prilika da diversifikuju ulaganja, te da upravljaju viškom sredstava i tekućom likvidnošću, odnosno omogućava im se širok spektar mogućnosti za plasman depozita, te stvara priliku za svojevrstan vid zaštite od inflacije, kazala je Vučinić.
Broker i investicioni savjetnik iz Buli & Bear Aleksandar Jovović kazao je za Vijesti da je rast depozita građana u domaćim bankama posljedica više faktora.
Prije svega gubitka povjerenja u tržište kapitala, malog broja kvalitetnih hartija od vrijednosti (HoV) za ulaganje na domaćem tržištu kapitala, zatim nedovoljne finansijske pismenosti domaćeg stanovništva, nerazvijene fondovske industrije, nepostojanja penzionih fondova itd. To pogoduje definitivno domaćim bankama, koje prikupljaju ta sredstva relativno jeftino i ulažu u HoV, prije svega obveznice i kratkoročne zapise i na taj način posljednjih godina prave ekstra profite. Ta situacija pogoduje i tržištu nekretnina jer jedan dio novca usljed nedostatka alternativnih mogućnosti ulaganja završava na tržištu nekretnina te smo svjedoci rekordnih cijena nekretnina u Podgorici, ali i ostatku Crne Gore, naveo je Jovović.
(Opširnije u Vijestima)
