Stopa inflacija nastavlja da obara višedecenijske rekorde – kako u području eurozone, tako i u SAD-u. Prošlog mjeseca ta stopa iznosila je 8,6% u eurozoni a 9,1% u SAD-u, u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana.
Kupovna moć stanovništva osjetno slabi, a nominalni prinosi na bankovnu štednju i oročene depozite nisu ni izdaleka dovoljni kako bi nadomjestili gubitak vrijednosti fiat valuta. Među glavnim uzrocima visoke inflacije koja izjeda štednju i kupovnu moć građana često se ističu poremećaji na strani ponude i potražnje prouzrokovani ratom u Ukrajini, energetskom krizom u Evropi, prehrambenom krizom te predstojećom recesijom globalnih razmjera.
Renomirani ekonomista Nurijel Rubini u intervjuu za Bloomberg izjavio je kako nas uskoro čeka stagflacijsko-dužnička kriza, svojevrsna sinteza stagflacijskih kriza iz 80-ih i dužničke krize iz 2008. godine.
U svjetskim medijima takođe se nižu najave o mogućoj globalnoj recesiji u narednih 12 mjeseci, što je nedavno obznanio i predsjednik američkog Sistema federalnih rezervi Džerom Pauel.
Ništa manje utješne riječi nije imala ni šefica MMF-a Kristalina Georgijeva, navevši kako se svjetska recesija “ne može isključiti” te kako će “2022. biti teška, a 2023. možda još teža.”
Investitori traže sigurna utočišta
Dok se svjetska ekonomija i finansijska tržišta suočavaju s uzastopnim krizama, mnogi investitori sve više povjerenja polažu u ulaganje u zlato smatrajući kako se radi o sigurnom utočištu očuvanja vrijednosti tokom svih oblika društvenih i ekonomskih poremećaja. Cijena zlata u eurima tako je u prvih šest mjeseci 2022. godine porasla za 8,7%.
Cijena zlata pritom je zabilježila snažan rast i u drugim važnim svjetskim valutama poput japanskog jena, britanske funte, indijskog rupija i kineskog juana, s izuzetkom američkog dolara koji je u zadnje vrijeme bitno ojačao, podstakavši upravo na taj način uspješnost zlata u drugim svjetskim valutama.
Kako trenutno stvari stoje, fenomen visoke inflacije ostaće s nama još neko vrijeme, nasuprot ranijim predviđanjima da je riječ samo o prolaznoj pojavi. Dok je tako, potražnja za zlatom ima veliki kapacitet za rast i može se očekivati još veći broj ulagača.
Trend okretanja investitora ka zlatu nije novost jer je ono u mnogobrojnim istorijskim navratima izgradilo svoju reputaciju kao instrument koji najbolje štiti vrijednosti imovine na dugi rok, s naglaskom na periode visoke inflacije i hiperinflacije.
Štoviše, zahvaljujući kumulativnom rastu cijene zlata od 440% u posljednje dvije decenije, gledano u eurima, te u prosjeku preko 8,6% na godišnjem nivou, investitori koji ulažu u zlato s lakoćom ostvaruju pozamašne prinose.
Zlato čuva vrijednosti
Vratimo li se na razdoblje Velike recesije koja je počela 2008. godine, možemo ustanoviti kako je cijena zlata tokom tri recesijske godine narasla za vrtoglavih 200 odsto, što znači ne samo da su ulagači u zlato u tom periodu zaštitili vrijednost svojih investicija, već su ostvarili i značajne prinose, po mogućnosti kompenzirajući gubitke na drugim instrumentima kao što su dionice i ostali vrednosni papiri.
Sličan fenomen uslijedio je 2020. godine tokom nešto kraće recesije uzrokovane pandemijom koronavirusa, kada je cijena zlata porasla za više od 30 odsto.
Mnogi investitori takođe predviđaju nastupanje sličnog fenomena i u predstojećoj globalnoj recesiji koja nas najvjerovatnije čeka iza ugla.
Nastavak inflacijskih strahova mogao bi da gurne još veći broj pojedinačnih ulagača, centralnih banaka, investicijskih fondova i drugih finansijskih institucija ka ulaganju u zlato koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u neizvjesnim vremenima.
Iako nas čeka izgledna recesija te posljedičan rast potražnje i cijene zlata, u ovom trenutku zlato je i dalje relativno potcijenjeno što znači da se iz perspektive iskusnih ulagača radi o idealnom trenutku za kupovinu po povoljnijoj cijeni.
Izvor: Poslovni.hr/Josip Kokanović
