Razlika po litru goriva u nekoliko zemalja u regionu ide i do 60 euro centi, a prema najnovijim cjenovnicima najjeftiniji benzin u regionu vozači mogu da kupe u Bosni i Hercegovini.
Takođe, litar ovdje košta 1,02 eura i u BiH gorivo je godinama unazad jeftinije nego u mnogim drugim zemljama u regionu, a odmah iza BiH, slijedi Bugarska gde litar benzina košta 1,04 eura.
U Grčkoj je najskuplje – 1,62 eura.
Tako će vozač za pun rezervoar bezolovnog benzina, koji u prosjeku ima oko 50 litara, u Srbiji platiti 65,6 eura. Ako gorivo sipa u BiH platiće 51 euro, a u Sjevernoj Makedoniji 55,5 eura, što znači da se ušteda po jednom “tankovanju” kreće od 1.200 do 1.800 dinara.
Što se tiče dizela, ono je u okruženju najskuplje u Hrvatskoj gdje košta 1,36 evra po litru, a već na drugom mjestu nalazi se Srbija, gde litar dizela košta 1,35 eura.
Najjeftiniji eurodizel u regionu toči se u Bosni i Hercegovini, za 97 eurocenti po litru.
Slijedi Sjeverna Makedonija sa 99 euro centi.
U Crnoj Gori su od prošlog utorka skuplje sve vrste goriva, od dva do četiri centa po litru Litar BMB 98 skuplji je tri centa i košta 1,40 eura, dok je litar BMB 95 skuplji četiri centa i košta 1,37 eura.
Po dva centa opskupili su litar eurodizela i lož ulja. Za litar eurodizela u narednih 15 dana vozači će plaćati 1,21 eura. Litar lož ulja koštaće od ponoći 1,18 eura.
Biće još skuplje?
Cijena nafte u svijetu i dalje raste, a jedan barel juče je vrijedeo 76 dolara što je njegova najveća cijena u posljednje tri godine, piše Blic.
Barel je prije četiri meseca koštao 60 dolara, u novembru prošle godine 40 dolara, a prije godinu i po dana 20 dolara.
Upravo ovakav trend zajedno sa očekivanjima, da bi oporavak globalne ekonomije mogao da donese dodatno poskupljenje, govori o mogućnosti novih, većih cjenovnika.
Sve više analitičara u svijetu tvrdi da će vrijednost nafte toliko rasti u narednom periodu da bi mogla da dostigne cijenu od 100 dolara po barelu. Ipak, ocjenjuju, treba biti oprezan prilikom iznošenja ovakvih prognoza, posebno imajući u vidu nespremnost na saradnju koju pokazuju najveći proizvođači ovog energenta.
Posljednji u nizu onih koji su istupili na ovu temu je Den Brulet, bivši američki ministar energetike. Ukoliko se normalizuje situacija na tržištu, cijena nafte bi čak, tvrdi, mogla i da preskoči psihološku granicu od 100 dolara po barelu.
S druge strane, nije isključeno ni da bi se ova sirovina mogla kretati u suprotnom smjeru, za šta bi glavni krivac bila nespremnost velikih proizvođača nafte, koji sačinjavaju OPEK+, na dogovor i saradnju.
