U trezoru Centralne banke Ukrajine više da skoro i nema zlata, otkrila je prošlog petka u intervjuu TV stanici Harkiv ukrajinska guvernerka Valerija Gontareva.
Kako je dodala, pri tome nije jasno gdje je zlato otišlo. „U svakom slučaju, ostalo je nešto poluga, koje predstavljaju oko jedan odsto državnih rezervi.” Šta se desilo sa ukrajinskim zlatom posle obaranja režima Viktora Janukoviča 22. februara ove godine?
Prema podacima MMF-a i Svjetskog saveta za zlato, Ukrajina je u februaru ove godine raspolagala sa 42,3 tone zlata, što je predstavljalo osam odsto ukupnih državnih rezervi. Doduše, bivši guverner Centralne banke Ukrajine Sergej Arbuzov tvrdio je u to vrijeme da zemlja ima 21 tonu zlata rezervi, piše Politika.
Prema MMF-u, Ukrajina je u oktobru raspolagala sa 26,1 tonom zlata. Ako je vjerovati informacijama MMF-a, postavlja se pitanje šta se od februara do oktobra ove godine desilo sa 16,2 tone ukrajinskih poluga i koliko zapravo Ukrajina sada ima zlata.
Raspoložive informacije o sudbini žutih poluga Kijeva tokom ove godine kontradiktorne su.
Početkom marta ukrajinski portal „Iskra” izvijestio je o misterioznom noćnom manevru na aerodromu Borispolj.
„Noćas oko dva sata iza ponoći, neregistrovani transportni avion odletio je sa aerodroma Borispolj. Prema zvaničnicima aerodroma, prije polijetanja aviona, četiri kamiona i dva kargo-minibusa bez tablica stigli su u vazdušnu luku. Iz njih je izašlo petnaest ljudi u maskirnim crnim uniformama i pancirima, poneki među njima naoružani mašinkama. Ti ljudi ukrcali su u avion više od 40 teških sanduka”…
Ako je vijest „Iskre” i bila tačna, ona nije podigla prašinu. Tek, u ponekim dijelovima globalnog medijskog prostora od zimus bujaju spekulacije o tome šta je moglo biti u dotičnim sanducima i kuda je „to” moglo da otputuje.
„Jedna od teorija jeste da je Ukrajina odlučila da izmjesti zlatne rezerve u SAD ubrzo nakon državnog udara, a nakon susreta premijera Arsenija Jacenjuka sa američkim liderom Barakom Obamom”, izvijestila je ovih dana Raša tudej.
Druga teorija o sudbini dvadesetak tona zlata jeste da je Kijev jesenas – u vreme rekordno niske cijene zlata (najniže od oktobra 2008. godine) – diskretno prodao deo poluga.
„Zemlji je trebala gotovina”, lakonski objašnjava za agenciju Blumberg Brajan Lejsi, profesor Triniti koledža u Dablinu.
Koliko u aprilu MMF je najavio da će Ukrajini u sljedeće dvije godine staviti na raspolaganje kreditnu liniju od 17 milijardi dolara. U maju je prethodni guverner Centralne banke Ukrajine Stepan Kubiv najavio da će Kijev od prve tranše kredita MMF-a kupiti zlato, da ojača rezerve.
Ukrajina je danas na ivici finansijske katastrofe. U zemlji stanjenih zlatnih rezervi, presahlog budžeta, sa velikim ratnim i socijalnim izdacima, nacionalna valuta grivna devalvirala je od ljetos 100 odsto. Guvernerka Gontareva podsjetila je ovih dana da je sunovrat grivne ubrzan nakon eskalacije oružanih sukoba u Donjeckom basenu.
Sukobi u Donbasu i uopšte na istoku Ukrajine možda i nisu povezani samo sa pitanjem samoopredeljenja tamošnjeg stanovništva. „Ukrajinski geološki komitet procenjuje da u zemlji postoji najmanje 200 nalazišta zlata, pojedina među njima imaju i preko 100 tona žutog metala. U oblasti Karpata Ukrajina raspolaže sa oko 400 tona zlatnih rezervi, dok je u Donjecku oko 500 tona zlata. Smatra se da određene rezerve zlata postoje na Krimu i Dnjepropetrovskoj oblasti”, navode ruski izvori. Koliko lane Ukrajina je bila na listi 50 država sa najvećim zlatnim rezervama na svijetu. Ove jeseni Centralna banka u Kijevu i ne zna gdje je dio državnih rezervi. Što se rudnika zlata u Donjecku tiče, njih danas malo ko spominje.
