Ruski plinski gigant Gazprom predložio je da samostalno finansira izgradnju plinovoda Južni tok. Odluka kompanije je odgovor na zaoštravanje odnosa između Rusije i Evropske unije.
Evropska komisija je, između ostalog, tražila od Bugarske da obustavi sve radove na projektu. Međutim, Gazprom neće istovremeno moći iznijeti finansiranje dva megaprojekta poput Južnog toka i Snage Sibira, kojim ruski plin treba uskoro, prema nedavno potpisanim ugovorima, krenuti prema Kini.
Gazprom je spreman da ostane i bez spoljnjih partnera u finansiranju izgradnje Južnog toka, izjavio je novinarima u Moskvi zamjenik predsjednika Upravnog odbora kompanije Aleksandar Medvedev. Prema njegovoj izjavi, ruski div ovaj je mehanizam rada već koristio prilikom izgradnje Sjevernog toka po dnu Baltičkog mora. Ukupan proračun projekta se procjenjuje na 16 milijardi eura, od čega 10 milijardi odlazi na morsku dionicu. Gazprom će izgraditi dva ogranka podvodne dionice Južnog toka i povezati ih s Transbalkanskim plinovodom, kojim se ruski plin trenutno transportira u Rumuniju, Bugarsku, Tursku, Grčku i Makedoniju.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
To će omogućiti da se količina plina koja prelazi preko Ukrajine smanji za oko 20 milijardi kubnih metara godišnje“, objašnjava predsjednik kompanije za konsalting East European Gas Analysis Mihail Korčemkin. Na taj način će, prema riječima vodećeg stručnjaka kompanije Finam Menadžment Dmitrija Baranova, „Južni tok omogućiti diverzifikaciju isporuka ruskog prirodnog plina u Evropu i smanjiti zavisnost distributera i kupaca o tranzitnim zemljama, među kojima je i Ukrajina“.
Predstavnici vlade Bugarske i Srbije gotovo su istovremeno izjavili o obustavljanju radova na izgradnji plinovoda Južni tok iz Rusije. Prema podacima Ruskog vjesnika, napetost oko projekta usmjerena je na to da se kompaniju Gazprom prisili da u cijev pusti tuđi plin.
Međutim, stručnjaci smatraju da će samostalno finansiranje projekta Gazpromu nametnuti vrlo ozbiljna ograničenja, posebno u kontekstu potpisanih sporazuma o isporukama plina Kini. Ruska kompanija će, naime, u najskorije vrijeme morati ozbiljno investirati u izgradnju novog plinovoda Snaga Sibira. Do sada s Kinom nije postignut dogovor o avansnom plaćanju, prema kojem bi izgradnju finansirala Kina, dok se početni troškovi procjenjuju na 25 milijardi dolara.
