Ruski energetski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja, dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim bojkotom. Nekada najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.
Gazpromovi problemi odražavaju dubok uticaj koji su evropske sankcije ostavile na ruskoj gasnoj industriji, kao i ograničenja sve većeg moskovskog partnerstva s Kinom. Moskva je lakše apsorbovala uticaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Evrope.
Gazprom se oslanjao na Evropu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom podstaknuo EU da smanji Gazpromov izvoz. Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63.8 milijardi kubičnih metara (bcm) gasa Evropi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi računi. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55.6 odsto, na 28.3 bcm. Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200.8 bcm.
Prodaja Kini nije dovoljna da pokrije gubitke u Europi
Misteriozne eksplozije na podmorskim plinovodima Nord Streama, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. takođe su značajno potkopali rusko-evropsku trgovinu gasom.
Rusija se zatim okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju gasa kroz gasovode na 100 bcm godišnje do 2030. godine. Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama gasa Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog gasovoda, od 38 bcm, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 bcm s pacifičkog ostrva Sahalina.
Rusija najveću nadu može polagati u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 bcm godišnje. No, i iz toga su proizišli neki problemi uglavnom zbog nedostatka dogovora oko cijena i drugih pitanja.
Prema ruskoj konsultantskoj kući BCS, prihod Gazproma od prodaje plina Evropi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3.3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15.5 bcm. Uzimajući u obzir cijenu od 286.9 dolara za hiljadu kubnih metara i Gazpromov izvoz gasa od 22.7 bcm prošle godine, ukupna vrijednost gasa prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6.5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva ekonomije.
Rusija očekuje pad cijena gasa za Kinu
Rusija očekuje da će cijena gasa za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenario ne isključuje pad od 45 odsto, na 156.7 dolara za hiljadu kubnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.
Nije istaknuto što bi moglo uticati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača gasa, koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-a koji se prevozi morem.
Gazpromovi finansijski izvještaji, koji takođe uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim gasom više nego prepolovili.
Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje gasno poslovanje. Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu gasa za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.
Izvor: Index.hr
