Predstavništva Privredne komore Srbije u Podgorici i Zagrebu biće zatvoreni do Nove godine.

„Katanac“ je najavio potpredsjednik Privredne komore Srbije Mihailo Vesović, a kao razlog naveo je blizinu i bliskost tržišta, s obzirom na to da se očekuje intenzivnija regionalna saradnja na drugim nivoima.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

– Ne postoji jezička, ni poslovna barijera, u smislu da je neophodno da neko stalno bude na terenu. Cilj je da uštedimo što više možemo i da zadržimo ona predstavništva na ključnim tržištima, gdje moramo da imamo svoje predstavnike. Tu mislim na Moskvu, Brisel, Milano, Frankfurt, Beč i Pariz – kazao je medijima Vesović.

Predstavništvo u Crnoj Gori otvoreno je prije tri godine i bilo je sigurna kopča saradnje privrednika dvije države u vrijeme poljuljanih političkih odnosa. Direktor podgoričkog predstavništva Radivoje Rašović, kaže za „Novosti“ da iz centrale još zvanično nije dobio informaciju o gašenju kancelarije u glavnom gradu Crne Gore.

– Bilo je sličnih priča i ranije, ali se sve na tome završavalo. Odlučiće Upravni odbor šta dalje – kaže Rašović.

Zahvaljujući njemu formiran je Srpsko-crnogorski poslovni klub pod čiji krov su ušli mnogobrojni uspješni biznismeni sa obje strane međe. Spoljnotrgovinska razmjena u međuvremenu je zabilježila značajan rast i premašila je 300 miliona eura. Kada se u tu računicu uključe i prihodi iz turizma, onda promet između dvije zemlje premašuje milijardu.

Impozantne su i cifre ulaganja Srbije u Crnu Goru, u posljednjih deset godina koje se kreću do 300 miliona eura. Najviše su ulagali „M-tel“, „Delta holding“, „Knjaz Miloš“, „Imlek“, „Simpo“.

– Lično bih više volio da su veća ulaganja bila u prehrambenoj proizvodnji, a ne u uslugama i trgovini – kaže Rašović.

Crnogorci iz Srbije najviše uvoze brašno, pšenicu, lijekove, obuću, cigarete, hemikalije, struju, mašine, uređaje, kožu, gumu, plastiku, metal, dok se iz Crne Gore u Srbiju uvoze čuveno vino iz „Plantaža“, prerađeno drvo, ugalj i, posljednjih godinu dana, proizvodi fabrike elektroda iz Plužina. Iz njenih pogona izvezeno je blizu milijardu eura robe, a samo prije dvije godine jedva 50.000.

Barska luka
Izvoz žitarica preko barske luke, na primjer, upola je jeftiniji nego da se roba transportuje do Soluna ili Rijeke. U toku je realizacija projekta izvoza automobila iz Kragujevca, a preko barske luke prije neki dan otplovio je jubilarni, stohiljaditi „fijat 500L“. Novosti