Centralne banke širom svijeta, uključujući kinesku, snažno se okreću ulaganju u dionice nakon što su im prihodi uzdrmani niskim kamatnim stopama, navodi se u globalnoj studiji koja je obuhvatila 400 institucija iz javnog sektora, piše Financial Times.
“Investicijski klaster centralnih banaka postao je glavni igrač na svjetskim tržištima dionica”, navodi se u izvještaju kojeg će ove sedmice objaviti Forum javnih monetarnih i finansijskih institucija (Official Monetary and Financial Institutions Forum – OMFIF), istraživačko i savjetodavno tijelo centralnih banka. Trend bi “mogao pridonijeti pregrijavanju cijena imovine”, upozorava Forum.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Centralne banke su tradicionalno konzervativne i nema mnogo podataka o tome kako upravljaju međunarodnim rezervama. Uprkos oskudnim podacima Forum je prvi put sproveo istraživanje o “globalnim javnim investitorima” u kojem ukazuje da su zbog niskih kamatnih stopa – koje su spuštene u okviru mjera preduzetih u borbi protiv globalne finansijske krize – prihodi centralnih banka u padu.
Financial Times je dobio uvod u izvještaj u kojem su evidentirana ulaganja 400 institucija javnog sektora iz 162 zemlje na tržištu kapitala, uključujući zlato. Riječ je o ulaganjima vrijednim 29,1 milijardu dolara.
Mjere centralnihbanaka usmjerene na podsticanje ekonomija, uključujući kvantitativno popuštanje, namjerno nastoje gurnuti ulagače prema rizičnijoj imovini. U takvim okolnostima cijene dionica znatno su porasle od 2009., a to podstiče strah od “berzanskih korekcija”, odnosno pada cijena ako rast bude preslab i razočara ulagače.
Kineska državna uprava za strane valute postala je “najveći svjetski posjednik dionica među javnim institucijama”, službeno navodi OMFIF. Kineska državna uprava za strane valute dio je Kineske narodne banke, a upravlja s 3,9 milijarde dolara.
“Čini se da Kineska narodna banka direktno kupuje manjinske udjele u važnim evropskim kompanijama”, dodaje se u izvještaju OMFIF-a.
U poglavlju o kineskim investicijskim trendovima navodi se da su ulaganja kineske centralne banke u Evropu “djelimično strateška” jer “uzimaju u obzir monopolističku snagu dolara” i odražavaju globalne finansijske ambicije Pekinga.
Među evropskim centralnim bankama koje ulažu u dionice su švajcarska i danska centralna banka. Švajcarska nacionalna banka ima dionički portfelj od 15 posto, a u izvještaju se citira njen predsjednik Thomas Jordan koji je rekao da su “investirali u velike, srednje i male pakete dionica kompanija na razvijenim tržištima širom svijeta”.
Dionički portfelj danske centralne banke na kraju prošle godine vrijedio je oko 500 miliona dolara.
Uglavnom, izvještaj OMFIF-a navodi se da su «globalni javni investitori» povećali ulaganja u dionice izlistane na berzama “za najmanje milijardu dolara u posljednjih nekoliko godina”, no ne navodi se o kojem je iznosu riječ, niti kakva je podjela tih ulaganja između centralnih banaka i ostalih investitora iz javnog sektora, poput državnih zdravstvenih i penzioih fondova.
Rast međunarodnih rezervi povećao je strah od mogućih rizika za globalnu finansijsku stabilnost. U prilogu izvještaja Ted Truman, viši saradnik Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju, piše da su “reforme hitno potrebne kako bi se poboljšala domaća i međunarodna transparentnost i odgovornost za te aktivnosti – u interesu boljeg funkcionisanja svjetske ekonomije”.
“Promjene u strukturi imovine ili međunarodnih rezervi, bez obzira jesu li stvarne ili je riječ o glasinama, mogu destabilizovati kurs ili finansijska tržišta”, dodaje Truman.
Centralne banke su zbog pada prinosa na obveznice u posljednjih nekoliko godina izgubile su između 200 i 250 milijardi kamatnih prihoda, izračunali su analitičari OMFIF-a bez navođenja detalja. “To je djelimično kompenzovano smanjenjem plaćenih kamata na pasivnoj strani bilansa”, zaključuje su u izvještaj. (www.banka.hr)
