Francuska kompanija IEL investirat će 120 miliouna eura u dva vjetroparka u Srbiji u Bašaidu kraj Kikinde i u Malom Crniću. Za oba vjetroparka zemljište je već osigurano.
Gradnja vjetroparka u Bašaidu trebala bi početi 2015., vrijednost investicije iznosi 70 miliona eura, a bit će postavljene vjetrenjače ukupne instalirane snage 50 MW.
Nakon toga će slijediti gradnja vjetroparka u Malom Crniću, u koji će IEL uložiti 50 miliona eura u postrojenje snage 36 MW.
“IEL se odlučio investirati u Srbiji jer su prirodni potencijali vjetroenergije veliki, postoji dobar zakonodavni okvir, a niti jedan vjetropark još nije izgrađen, što daje prostora za investitore. Naš vjetropark u Malom Crniću je u fazi razvoja, dok za postrojenje u Bašaidu radimo na pripremi lokacijske i energetske dozvole“, rekla je za eKapiju Nataša Lazarević, direktorica kompanije IEL u Srbiji i savjetnica za vanjsku trgovinu Francuske.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Broj vjetrogeneratora će zavisiti od proizvođača kojeg odaberemo. U pregovorima smo s nekoliko kompanija. Procedura u Srbiji nas obavezuje da se prije dobivanja građevinske dozvole opredijelimo za tip vjetrogeneratora“, tumači Lazarević te najavljuje kako će prve vjetrenjače biti u pogonu 2016. godine.
Prepreke za ulagače
Ulaganje u vjetroparkove zavisi od modela Ugovora o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora kojim su banke nezadovoljne pa investitori ne mogu zatvoriti finansijsku konstrukciju. I u francuskoj kompaniji očekuju izmjene ovog modela koji je usvojen prošle godine.
“Ugovor o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora trebao bi doprinijeti sigurnosti investicije kako bi se investitori i banke odlučili na ulaganja i lakše realizirali projekt. Vjerujemo da će državne institucije donijeti odgovarajuća rješenja“, kaže Lazarević.
Kada je riječ o opštim uslovima za investitore koji ulažu u obnovljive izvore energije u Srbiji, Lazarević kaže kako je utisak francuske kompanije da su uslovi u Srbiji zadovoljavajući, ali da je neophodan stabilan zakonodavni okvir.
“Državne i lokalne institucije ulažu trud kako bi se investicije u vjetroparkove realizovale, ali procedure koje dovode do investicije su složene i mi se tim procedurama moramo prilagoditi. Međutim, investitorima je problem kada se u zakonu ostavlja prostor za različito tumačenje ili kada se zakon često mijenja“, objašnjava Lazarević.
Geotermalna energija
IEL u Srbiji planira da investira i u geotermalnu energiju. Prvi korak u tom projektu je izrada studije izvodljivosti.
“Studija će dati sliku potencijala geotermalne energije na širem području Panonskog bazena. Cilj studije je utvrditi kakve su mogućnosti za proizvodnju električne energije, odnosno za korištenje toplotne energije za grijanje, za staklenike i industrijske procese”, najavljuje direktorica IEL. Dodaje da će se istraživanje provesti na velikim dubinama, čak i do 5 kilometara, a to podrazumijeva i velika ulaganja.
Studija će biti napravljena u saradnji s ogrankom francuske kompanije Electricite de Strasbourg koja ima veliko iskustvo u eksploataciji geotermalnih voda za proizvodnju struje i toplotne energije, a učestvovaće i stručnjaci Rudarsko-geološkog fakulteta. Studiju, vrijednu 500.000 eura finansirat će jednim dijelom francusko Ministarstvo financija.
Kada studija bude završena, IEL će s partnerom EDF-om odlučiti o realizaciji konkretnih projekata. Rezultati istraživanja biće na raspolaganju državnim institucijama i ostalim investitorima koji će biti zainteresovaniza geotermalne potencijale u Vojvodini.
IEL je osnovan 2003. i ima dosta iskustva s obnovljivim izvorima energije, prije svega vjtroparkovima, solarnom energijom, bioplinskih elektrana. U Francuskoj imaju sedam vjetroparkova, a u planu je da u iduće dvije-tri godine izgrade vjetoparkove ukupne snage 200 MW. Podružnica u Srbiji, koja pokriva cijelu regiju, registrirovana je prije dvije godine.
