Francuska, Njemačka i Italija zatražile su od Evropske komisije da razmotri promjene u sprovođenju okvira Bazel III u EU, koji bi trebalo da stupi na snagu u januaru, kako bi se zaštitila „konkurentnost finansijskog sektora“.
Zahtjev — iznesen u pismu koje su ministri finansija ovih zemalja poslali glavnom službeniku u odjeljenju Komisije za finansijske usluge — dolazi u trenutku kada američki regulatori razmatraju promjene u regulativi „Bazel Endgame“, nakon lobiranja iz industrije. Politico je u petak izvijestio o nacrtu ovog pisma, u čiju je kopiju imao uvid The Banker.
Pismo poziva komisiju da „finije uskladi naš regulatorni okvir za banke, kako bi se ne samo osiguralo ravnopravno takmičenje na međunarodnom nivou, već i učinilo da bude uravnoteženije, osjetljivije na rizik, efikasnije i proporcionalnije“.
Ravnopravno takmičenje „s drugim velikim jurisdikcijama u okviru mikroprudencijalnog okvira, kako u pogledu vremenskog rasporeda implementacije, tako i u pogledu sadržaja i operativnog opterećenja“, bilo je prvo od šest područja koja su zahtijevala pažnju, a koja su istaknuta u pismu, kao dio pauze na „velike inicijative“.
Ove promjene bi se nadovezale na odluku EU iz jula da odloži sprovođenje dijela paketa Bazel III za godinu dana, do januara 2026.
Evropski kreditori ostaju znatno manji od svojih američkih kolega; nijedna banka sa sjedištem u EU nije uvrštena među top 10 u rangiranju Top 1000 World Banks od strane The Banker-a (u poređenju sa četiri iz SAD-a), dok su samo tri banke — Crédit Agricole, BNP Paribas i Santander — zastupljene među prvih 20.
Banke u Evropi takođe trpe zbog niže profitabilnosti u poređenju sa američkim bankama, uglavnom zato što američke banke ostvaruju veće prihode od provizija i naknada, radeći u dubljim kapitalnim tržištima. Evropske banke takođe imaju manji obim poslovanja u odnosu na svoje američke kolege, dok je predložena bankarska unija EU još uvijek daleko od stupanja na snagu.
Bivši italijanski premijer Mario Dragi u izvještaju objavljenom prošlog mjeseca upozorio je da je EU potrebna ogromna ulaganja, koordinisanija industrijska politika i brže donošenje odluka kako bi držala korak s razvojem u Kini i SAD-u.
Portparol Evropske bankarske federacije rekao je za The Banker: „Pismo ministara dobro odražava duh konkurentnosti, koji je takođe naglašen u Dragiovom izvještaju. Važno je pronaći pravu ravnotežu između visokih nivoa otpornosti i konkurentnosti.“
Pismo iz tri najveće ekonomije EU dolazi u trenutku kada se u SAD-u nastavljaju rasprave o promjenama u Bazel Endgame, bez znakova brzog rješenja. Iako je Federalne rezerve najavile revizije okvira u septembru, još uvijek nisu objavile novi nacrt zbog izvještaja o neslaganjima među različitim američkim regulatorima.
Prošlog mjeseca, i Velika Britanija je ublažila planove za uvođenje strožih kapitalnih zahtjeva za svoje banke, pomjerajući datum početka novog režima za šest mjeseci, na početak 2026.
Pismo ministara kritikovano je od strane neprofitne grupe Finance Watch, koja je navela da ono „nagovještava smanjenje prudencijalnih zaštitnih mjera, što bi moglo izložiti finansijski sistem većim rizicima“.
„Slabljenje kapitalnih zahtjeva ili umanjivanje stvarnih rizika stvara moralni hazard u kojem društvo snosi sve gubitke, dok banke ubiraju dobit“, navela je ova organizacija u saopštenju objavljenom u petak.
Thierry Philipponnat, glavni ekonomista u Finance Watch, istakao je kako je „konkurentnost postala posljednji pojam za sve u Briselu, sve više korišćen kao zgodan izgovor da se izbjegne završavanje ključnog rada potrebnog da se spriječi nova finansijska kriza, poput one koja je pogodila svijet prije 15 godina“.
Kako se upozorava u nedavnom izvještaju Finance Watch-a, napuštanje međunarodne saradnje na sličnim pravilima Bazel radi očuvanja stabilnosti finansijskog sistema pod izgovorom konkurentnosti moglo bi izazvati regulatornu trku ka dnu u bankarskom sektoru.
Osim revizije Bazel III okvira, ministri su takođe pozvali da se rizici povezani s klimom i tranzicijom obrade na realističniji način, promovišući „postepen prelaz za preduzeća uz osiguranje ravnopravnog tržišnog takmičenja“. Konkretno, pozivaju na reviziju zelenog omjera aktive za finansijske institucije, mjere koja ima za cilj kvantifikaciju imovine usklađene sa EU taksonomijom kao procenat ukupne pokrivene imovine.
Ovaj pokazatelj je kritikovan od strane bankarskog sektora, pri čemu je Evropska bankarska federacija u januaru tvrdila da se ovaj omjer ne može smatrati pokazateljem napretka u ispunjavanju obaveza vezanih za održivost, jer se veliki dijelovi ekonomije koje finansiraju banke ne prate ovim omjerom.
Izvor: The Banker
