Ministri ekonomije Berlinskog procesa, predstavnici Evropske unije i drugi partneri pozvali su na brzu implementaciju aktivnosti Zajedničkog regionalnog tržišta u zemljama Zapadnog Balkana, koje će donijeti konkretne i direktne pogodnosti za kompanije i ljude u regionu. Ovo je posebno relevantno u svjetlu nedavno objavljenog Novog plana rasta Evropske komisije za region, koji se odnosi na postepenu integraciju u jedinstveno tržište EU.
Sastanak pod nazivom “Zajedničko regionalno tržište – odskočna daska prema jedinstvenom tržištu EU”, čiji je domaćin bilo Ministarstvo finansija i ekonomije Albanije, okupio je ključne zainteresovane strane kako bi razgovarale o različitim temama, uključujući širenje trgovine, ekonomsku konvergenciju i integraciju platnog sistema. Događaj je održan u sklopu priprema za Samit Berlinskog procesa i bio je prilika da se ministri i međunarodni partneri osvrnu na dosadašnje rezultate, kao i prioritete i glavne izazove u implementaciji Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište. Na sastanku je bilo riječi i o unapređenju regionalne integracije kroz Berlinski proces, koji je važan instrument za ubrzanje ekonomske konvergencije regiona sa Evropskom unijom.
Ističući ključnu ulogu trgovine u jačanju ekonomija, Danijela Gačević, v.d. direktora CEFTA Sekretarijata, istakla je da je CEFTA značajno doprinijela ekonomskom rastu. U 2022. godini obim robne razmjene dostigao je 8,8 milijardi, što predstavlja impresivno povećanje od 112% u odnosu na 2014. Prema Balkan barometru, 61% kompanija u 2022. prijavilo je koristi od CEFTA-e, što je značajan porast u odnosu na 37% u 2015. godini. Brojke pokazuju da region ima još neiskorištenog potencijala. Kako bi se iskoristile ove mogućnosti, CEFTA je posvećena rješavanju necarinskih barijera, pojednostavljenju dokumentacije za robu i usluge i unapređenju digitalizacije trgovine u skladu sa politikama i standardima EU.
“Naša poruka je jasna – ne postoje prečice na putu prema Evropskoj uniji. Preduslov za dalji napredak u tom pravcu je usvajanje odluka koje su usaglašene zajedničkim radom ekspertskih timova svih CEFTA Strana. Sedam ključnih odluka čekaju usvajanje kao korak prema daljem napretku i stvaranju Zajedničkog regionalnog tržišta, našeg mosta prema jedinstvenom tržištu EU”, navela je Gačević.
Ministri su razmotrili napredak ostvaren u okviru CEFTA-e, gdje je dogovoreno sedam odluka Zajedničkog odbora, dok se trenutno pregovara o još sedam, zajedno sa jednim dodatnim protokolom. Pozvali su na brzo usvajanje i primjenu ovih odluka, koje će donijeti konkretne benefite kako kompanijama, tako i građanima.
Ministri su takođe pozvali na jačanje napora u primjeni Ekonomskog i investicionog plana i drugih inicijativa, kao što su CEFTA-TCT Zeleni koridori. Pohvalili su Memorandume o razumijevanju između ekonomija Zapadnog Balkana i država članica EU za elektronsku razmjenu podataka na prelazima, koji su osmišljeni da ubrzaju carinjenje robe i smanje vrijeme čekanja.
Ponovili su da je Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište razvijen kako bi se podstakao ekonomski razvoj regije i približio je EU. Zasnovan na slobodi kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala, Akcioni plan nastoji olakšati plasiranje robe i usluga kroz programe priznavanja, a podrazumijeva i smanjenje vremena čekanja na graničnim prelazima i Zajedničkim prelaznim tačkama (ZPT) za 30% , kao i povećanje mobilnost ljudi, te jeftinije i efikasnije plaćanje.
Značajan dio sastanka bio je usmjeren na ulogu platnih sistema u funkcionisanju tržišta. Ministri su izrazili punu podršku i obavezali se da će se prioritetno baviti aktivnostima usmjerenim na traženje članstva u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (Single Euro Payments Area – SEPA), naglašavajući važnost smanjenja troškova plaćanja unutar regiona i sa EU. Štaviše, u Evropskoj uniji Uredba o prekograničnom plaćanju (924/2009) osigurava da troškovi za prekogranična plaćanja ne budu veći od onih za domaća, a CEFTA bi trebala težiti stvaranju sličnog okvira za regiju.
Govoreći o važnosti platnih sistema za trgovinu, Zdravko Ilić iz CEFTA Sekretarijata istakao je da se konkurentnost kompanija i standard ljudi mogu povećati integracijom platnih sistema i pojeftinjenjem trgovačkih transakcija. Svjetska banka je, kako je kazao, to potkrijepila podacima koji pokazuju da su plaćanja u regionu šest puta skuplja nego u EU. “Pridruživanje SEPA-i, ali i olakšavanje snabdijevanja platnim uslugama i stvaranje regionalnih QR plaćanja, po uzoru na EU, način je na koji Zajedničko regionalno tržište može donijeti direktne koristi ljudima i kompanijama te doprinijeti daljoj integraciji u EU”, kazao je Ilić.
Dok se Albanija priprema da bude domaćin sljedećeg Samita Berlinskog procesa 16. oktobra 2023. godine, CEFTA Sekretarijat ostaje posvećen podršci svim inicijativama usmjerenim na jačanje ekonomskih veza među njenim članicama, kao i olakšavanju njihovog puta ka članstvu u EU. Samit će pružiti ključnu platformu za preispitivanje obaveza i postavljanje budućih ciljeva, usmjerenih prema efikasnom i rezultatima orijentisanom uključivanju ljudi i kompanija Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU.