Agencija Fitch podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske sa ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši otpornost ekonomije na vanjske šokove, smanjenje javnog duga i kontinuiranu integraciju u grupu zemalja u jezgru eurozone.
Ocjena ‘A’ signalizira kupcima obveznica da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uslove nego kod zemalja sa višim rejtingom.
Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting u dogledno vrijeme zadržati na ‘A-‘.
Hrvatski rejting odražava “vjerodostojan” zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, uz fiskalnu disciplinu i spremnost na poštovanje fiskalnih propisa koji će podržati smanjenje javnog duga u naredne četiri godine, objašnjava agencija.
Institucionalni kapaciteti i sistem upravljanja poboljšani su u proteklim godinama, pa je zaostatak za sličnim zemljama smanjen.
BDP po stanovniku biće niži od sličnih zemalja sa ocjenom ‘A’, uz malu ekonomiju, što znači ranjivost na vanjske šokove, upozorava Fitch.
I agencija Standard & Poor’s podigla je prošlog petka ocjenu hrvatskih obveznica sa ‘BBB+’ na ‘A-‘, ali uz pozitivne izglede, signaliziravši da bi je mogla u narednih godinu dana ponovo podići.
Hrvatski BDP po stanovniku dosegao je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a i bio je viši za devet procentnih poena nego što je bio u 2019. godini, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu, oslonjenom na brzo povlačenje novca iz evropskih fondova, rastu plata i kontinuiranoj integraciji u grupu zemalja u jezgru eurozone, ističe Fitch.
Uprkos značajnim vanjskim šokovima, Hrvatska se snagom postpandemijskog oporavka svrstala u vrh Evropske unije, sa realnim BDP-om na kraju prve polovine 2024. godine višim za 19 posto nego u četvrtom kvartalu pretpandemijske 2019. godine, primjećuje agencija.
U periodu od 2024. do 2026. godine hrvatski realni BDP trebao bi, prema ocjeni agencije, rasti u prosjeku za 3,1 posto godišnje. Stopa rasta biće više nego dvostruko viša od prosjeka u eurozoni, koji bi trebao iznositi 1,3 posto, a nadmašiće i medijan zemalja sa ocjenom ‘A’, procijenjen na 2,6 posto.
Pokretač aktivnosti biće domaća potražnja, poduprta snažnom potrošnjom domaćinstava i kontinuirano visokom stopom povlačenja novca iz EU-a, procjenjuju u Fitchu.
Hrvatska prednjači tempom povlačenja novca iz evropskog fonda za oporavak i otpornost, i do sredine 2026. godine trebala bi povući kompletan iznos koji joj je namijenjen, u protuvrijednosti 12,1 posto BDP-a.
Evropski novac biće važan pokretač rasta do 2030. godine, procjenjuju u Fitchu, prensi SEEbiz.
Zahvaljujući snažnom nominalnom ekonomskom rastu i štedljivoj fiskalnoj politici, hrvatski javni dug, iskazan udjelom u BDP-u, trebao bi se u 2024. godini smanjiti na 59,3 posto, što znači da će biti viši od medijana u grupi zemalja sa ocjenom ‘A’.
Do 2028. godine Hrvatska bi se trebala izjednačiti sa medijanom, procjenjuju u Fitchu.
U ovoj godini Hrvatska će ispuniti sve kriterijume iz Maastrichta, sa javnim dugom ispod 60 posto BDP-a i budžetskim deficitom ispod plafona od tri posto, ističu.
Napominju da bi mogli ponovo podići rejting Hrvatske ako se BDP po stanovniku i pokazatelji sistema upravljanja u srednjem roku dodatno približe medijanu zemalja u grupi sa ocjenom ‘A’.
Ako, pak, rast ekonomije značajno uspori u srednjoročnoj perspektivi, na primjer zbog strukturnih šokova sa posljedicama po ključne sektore i/ili konkurentnost, rejting bi mogao biti snižen, ističe agencija.
Kao mogući razlog za sniženje navode i eventualno značajno povećanje javnog duga, iskazanog udjelom u BDP-u, u srednjoročnoj perspektivi, zbog, na primjer, dugog perioda blaže fiskalne politike ili slabijih izgleda za ekonomiju.
