Smanjenje sive ekonomije, rast zaposlenosti i jačanje poslovng ambijenta ključni su ciljevi Vladine fiskalne strategije, kazala je Milena Milović, Savjetnica Predsjednika Vlade za ekonomsku politiku. Ona je na panelu “Fiskalna strategija i poreska usklađenost: Partnerstvo za stabilan ekonomski rast” koji je održan u okviru XIX Međunarodnog Kongresa računovođa i revizora Crne Gore, poručila da će svi tekući izdaci u narednom periodu biti finansirani iz tekućih prihoda.
“Namjera nam je da u naredne tri godine imamo deficit oko tri odsto, a javni dug na nivo 60 odsto BDP-a. Zaduživanje će ići isključivo za kapitalne projekte, a strategijom smo smanjili troškove koji idu na teret poslodavca”, kazala je Milović.
Da je fiskalna strategija donijela brojne benefite privredi smatra Biljana Peranović, Generalna direktorica Direktorata za poreski i carinski sistem u Ministarstvu finansija.
“Ključni cilj fiskalne strategije je stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta sa ciljem privlačenja investicija. Imamo najmanje troškove opterećenja rada, ali i najnižu stopu poreza na dobit”, kazala je Peranović.
Direktor Poreske uprave Sava Laketić tvrdi da je fiskalna strategija uticala na rad te Uprave.
“Mislim da ćemo na sve ove promjene odgovoriti na vrijeme. Reforma poreske administracije sada je dobila puni zamah što će nam pomoći u borbi protiv sive ekonomije. Moram napomenuti da više od 200 miliona eura imamo veću naplatu prihoda u odnosu na prošlu godinu, što je rast za nekih 20 odsto”, poručio je Laketić.
Predsjednik Upravnog odbora IRFCG Predrag Drecun kaže da je Fiskalna strategija održiva.
“Tu se radi o preraspodjeli, a kada radite preraspodjelu uvijek ćete da imate nezadovoljne ali se nepravda iz nekog ranijeg perioda morala ispraviti. Ne možete da riješite sve nepravde istovremeno”, kazao je Drecun.
Na panelu, čiji je moderator bila Anastasija Boljević, Generalna sekretarka ISRCG učestvovao je i Zoran Vukićević, Predsjednik Komore poreskih savjetnika Crne Gore. Sa skupa je poručeno da je jedan od najvećih problema koji nas čekaju u budućnosti nedostatak radne snage.
Na Kongresu je predstavljen i autorski rad Milana Dabovića, Senatora DRI, koji se osvrnuo na temu kako voditi fiskalnu politiku.
“Treba insistirati na obavezi lokalne samouprave da prije svakog zaduživanja zahtijeva saglasnost Vlade. Takođe, treba zaustaviti bilo kakve oblike povećanja socijalnih i transfernih davanja ili neproduktivnog zapošljavanja. Nužno je i postepeno smanjivati učešće tekućeg budžeta u ukupnoj javnoj potrošnji”, kazao je Dabović.
Na otvaranju Kongresa bilo je riječi i o izazovima sa kojima se suočava računovodstveno-revizorska profesija. Predsjednik Upravnog odbora Instituta sertifikovanih računovođa (ISRCG) Vinko Nikić smatra da računovodstveno-revizorska profesija mora ići u pravom pravcu, iako je danas u lošijem položaju u odnosu na prošlu godinu.
“Mi smo tu da pronađemo rješenje, kada ga nema, jer moramo da radimo u ovim kriznim vremenima. Mi gledamo u budućnost i pored izazova koji se dešavaju na globalnom nivou. Sa ovog Kongresa želimo da izađemo sa konkretnim zaključcima koji će biti korisni donosiocima odluka kako bi ih implementirali u praksi”, rekao je Nikić.
Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Ana Lalević Filipović kaže da računovodstveno-revizorska profesija treba da zasija u punom potencijalu.
“Izazovi sa kojima se suočava profesija su viši nego ikada. Više ne možemo da prihvatimo ptetpostavku da je računovodstvo tradicionalna zanatska profesija jer je to danas najdinamičnija profesija”, kazala je Filipović.
ISRCG i Ministarstvo finansija dijele zajedničke vrijednosti i ciljeve, kazao je Minas Trubljanin, Generalni direktor Direktorata za centralnu harmonizaciju u Ministarstvu finansija.
“Računovodstveno revizorska profesija je važna u kreiranju poslovnog ambijenta, a ovaj Kongres predstavlja generator razvoja i napretka računovodstveno-revizorske profesije”, zaključio je Trubljanin.
Izlaganje na temu evaluacija i revizije održivog razvoja imao je Željko Bogetić, Glavni ekonomista Svjetske banke za Srednji istok koji je kazao da su ekonomski rast, socijalna inkluzivnost i zaštita životne sredine stubovi održivog razvoja.
