Svaka nova godina donosi nove izazove, a posljednjih godina naučili smo da nas uvijek može iznenaditi ono čemu smo se najmanje nadali.

Tako se većina ljudi, a i cijeli poslovni svijet prošle godine u ovo vrijeme nadao da napokon dolazi kraj pandemiji i da ćemo se pozdraviti sa svim problemima i nestabilnostima koje je ona dovela sa sobom. Ali, situacija se u februaru dodatno zakomplikovala početkom rata u Ukrajini. To je bio potpuno novi izvor niza problema koji su uticali na tržišta i uznemirili ulagače širom svijeta.

Zato je Financial Times za početak godine izdvojio trendove, rizike i osobe koji bi mogli biti značajni u 2023. i na koje korporativni svijet treba da obrati pažnju.

Nova era u energetici

Godina u koju smo zakoračili mogla bi da predstavlja novu eru u energetici – početak podijeljenog globalnog tržišta. Naime, u posljednje tri decenije energija, posebno nafta, uglavnom je slobodno tekla svijetom, ali evropske i američke sankcije ruskom izvozu okrenule su tržište naglavačke i podijelile svijet na istok i zapad. Zbog sankcija i loših odnosa podstaknutih ratom, ruski izvoz energije sada je fokusiran prema Indiji i Kini. Istovremeno energija iz SAD-a usmjerena je na Evropu, a isporuke s Bliskog Istoka mogle bi da popune praznine u oba smjera. O tome funkcioniše li ovakav sistem više će reći cijene energije u sljedećih 12 mjeseci, a potencijalno i u godinama koje dolaze.

Među rizicima koji su rezervisani za 2023, Financial Times podsjeća da i u Evropi i u SAD vlasti sve intenzivnije kreiraju regulativu kako bi ostvarile klimatske ciljeve. Stoga se očekuje da će ove godine vjerovatno biti više sudskih sporova i istovremenih pritiska na pojačanu regulaciju, s direktnim posljedicama na način na koji firme prave poslovne planove, posluju i predstavljaju godišnje izvještaje.

Takođe, posebnu ulogu u sektoru u 2023. bi mogao imati Wael Sawan, koji ovog mjeseca preuzima rukovodstvo Shell-a, najveće evropske energetske kompanije. On će zamijeniti Bena van Beurdena, a iako firma ostvaruje rekordnu dobit, suočava se s velikim pitanjima o budućnosti pa je Sawan imenovan kako bi sproveo strategiju energetske tranzicije koju je razvio njegov prethodnik. Ali, s obzirom na veličinu i uticaj Shella, čak i mala promjena u strategiji mogla bi da ima značajne implikacije za cijeli sektor. Upravo zato, tek će se vidjeti hoće li Sawan krenuti u smjeru energije s niskom proizvodnjom ugljen-dioksida ili ne.

A s obzirom na to da je prošlogodišnja energetska kriza u prvi plan gurnula pitanje energetske bezbjednosti, na početku nove godine otvara se i pitanje hoće li kompanije održati svoja klimatska obećanja i hoće li biti značajnijih rezova u proizvodnji i potrošnji fosilnih goriva.

Jačanje vještačke inteligencije

Kada je u pitanju tehnološki sektor koji je u vrijeme pandemije doživio značajan skok, vrijedi istaknuti da je vještačka inteligencija napravila korak unaprijed i sve više ulazi u sferu mainstream-a. Sistemi koji pišu ili crtaju kao ljudi ili ChatGPT koji je pokazao kako ovaj novi oblik vjšetačke inteligencije može da transformiše način na koji ljudi rade za računarima. S prilivom kapitala u sektor, firme se sve više utrkuju kako bi sisteme prilagodile masovnom tržištu.

Zato se očekuje da će godina donijeti razvoj na mnogim područjima, budući da se AI širi na područja kao što je proizvodnja videa i zvuka, a tehnološke firme utrkuju se u primjeni tehnologije u svakodnevnom radu, komunikaciji i zabavi.

No, kada su u pitanju osobe iz tehnološkog sektora, apsolutni fokus je na Elonu Musku – kojeg je treću godinu zaredom Financial Times naveo kao osobu koju treba držati na oku. Razloga za to ima. Osim stalnih događanja i drama vezanih uz Twitter kojeg je preuzeo u 2022, važnije je hoće li se vratiti onome što radi najbolje – električnim vozilima i svemirskim raketama. A s obzirom na to da se trenutno i dalje čeka hoće li se Musk zaista povući s mjesta izvršnog direktora Twittera, a nakon pada cijena dionice Tesle svi se nadaju da će Musk ponovo fokus staviti na brzorastuće tržište električnih vozila.

Inače, tehnološki sektor će 2022. godinu pamtiti po tome što je pogođen promjenom u finansijskoj klimi i izduvalo balon rastućih dionica. Rizik koji se ovdje dodatno pojavljuje je mogućnost ekonomskog pada u 2023. godini. Već se sada mnoge tehnološke firme bore s otpuštanjem radnika i smanjenjem investicija, a sada postoji opasnost da ih smanjena potražnja dodatno natjera na rezove i podstakne tehnološku depresiju.

Regulacije na tržištu privatnog kapitala

Kada je u pitanju tržište privatnog kapitala, visoke kamatne stope gotovo su udvostručile troškove kamata za mnoga preduzeća, a vrijeme sada postaje neprijatelj divova privatnog kapitala koji su do sada imali luksuz da čekaju promjene na tržištima uzrokovane neočekivanim događajima.

Istovremeno, ​Jonathan Kanter, pomoćnik glavnog državnog tužioca SAD-a, vodi sveobuhvatnu reformu s fokusom na privatni kapital. Naime, Kanter je zabrinut zbog veličine i uticaja ove industrije, a za Financial Times je istakao da smo svjedoci promjene načina na koji tržišta funkcionišu. Njegov stroži pristup već je do sad uspio da natjera trgovce da preispitaju spajanja i brojne rukovodioce da podnesu ostavke na višestrukim pozicijama u korporacijama, zbog čega Financial Times njegov pristup stavlja u kategoriju najvećih regulatornih rizika u ovoj godini.

Osim njega, oči treba usmjeriti na još jednu osobu. Orlando Bravo, milijarder i suosnivač firme Thoma Bravo, istakao se svojom sposobnošću prikupljanje kapitala i brzog ulaganja. U oko dvije godine njegova firma je prikupila više od 55 milijardi dolara i pristala da privatizuje više od desetak javnih softverskih firmi. A s obzirom na to da je prošle godine otkupio sedam firmi koje se kotiraju na berzi, u ovoj će morati da pokaže da se nije zaletio.

Kancelarije prazne zbog hibridnog rada

Laganu godinu definitivno ne očekuju oni koji se bave komercijalnim nekretninama. Pad je već počeo i očekuje se da će se nastaviti. Dok su se vlasnici poslovnih prostora, trgovina i skladišta širom svijeta još pokušavali izboriti s pandemijom, prošle godine su ih dodatno pogodile rastuće kamatne stope. Sada se očekuje da će veći troškovi zaduživanja, inflacija i prijetnja recesije neke iz ovog sektora u 2023. gurnuti na ivicu, a prvoj polovini godine se očekuju i prisilne prodaje.

Sandeep Mathrani, koji preuzeo je mjesto šefa WeWorka 2020. godine, obećao je da će firmu koja pruža usluge coworkinga dovesti do profitabilnosti nakon što je 2019. njena vrijednost pala i propalo uvrštavanje na berzu. Firma za sada i dalje posluje s gubitkom, a Financial Times ga ističe kao osobu na koji treba obratiti pažnju jer će Mathranijev uspjeh da firmu dovede do plusa dati inpute o tome kako će se druge kompanije snaći u svijetu rada koji se brzo mijenja.

Takođe, u 2022. su se nametnuli termini poput “zombie offices” koji opisuju radne prostore koji ne zadovoljavaju nove zakone o zaštiti životne sredine. Na njih sada obraća pažnju sve više kompanija, a ove godine slični termini mogli bi nastaviti da ruše vrijednost kancelarija. Stoga će najmodavci morati da ulažu u svoje prostore kako bi zadovoljili nova pravila i nastavili da privlače klijente.

Čudo godine bio bi povratak na “staro normalno” – kada bi se zapravo dogodio. Naime, tokom cijele pandemije vlasnici nekretnina nadali su se da će se u nekom trenutku sve vratiti na staro i da će se ljudi vratiti u kancelarije. To danas zvuči gotovo nemoguće, a firme imaju sve manje potrebe za kancelarijama. Stope popunjenosti poslovnih prostora u Velikoj Britaniji su upola manje od nivoa prije pandemije pa tako hibridni rad, izgleda, s pandemijom i bez nje ostaje najveći problem ovom sektoru.

Kriptovalute tonu

Nakon velikog pada tržišta u ljetu 2022, industriju je prije kraja godine dodatno uzdrmao bankrot kripto mjenjačnice FTX. Njen kolaps potkopao je jedno od svetih načela industrije – da je decentralizacija njena temeljna postavka i snaga, a i najnoviji podaci ukazuju upravo na suprotno – koncentraciju i centralizaciju. Kripto industrija izgubila je niz istaknutih firmi prošle godine, a pitanje decentralizacije vjerovatno će se ponovno postaviti u 2023.

Takođe, pad Sama Bankman-Frieda znači da kripto ove godine treba novo lice. Cathie Wood, investitorka i osnivačica Ark Investmenta, mogla bi postati novo zaštitno lice kripta u 2023. godini nakon što je, uprkos padu, u novembru istakla da očekuje da će bitcoin do 2030. biti procijenjen na milion dolara. Ali, nakon kolapsa FTX-a, kripto mjenjačnice su pod lupom i potrošača i regulatora, a na tržištu koje muči stabilnost poslovanja ostaje velika briga.

Izvor: Lider