Jan Koum, siromašni imigrant iz Ukrajine, uspio je da sa 37 godina postane milijarder, prodavši zajedno sa svojim partnerom aplikaciju za mobilne telefone WhatsApp kompaniji Facebook za 19 milijardi dolara. Koum danas ima 45% udjela u kompaniji, a Business Insider nagađa da “teži” oko 6,8 milijardi dolara.
Iz seoske kuće bez struje u Fastivu, nadomak Kijeva, Jan Koum i njegova majka imigrirali su za Ameriku kad mu je bilo 16 godina. Bježeći od, kako je sam Koum u jednom intervjuu opisao, nemaštine i talasa antisemitizma koji je zahvatio Ukrajinu posle kraha sovjetske ere, prve godine izbjeglištva provode na socijalnoj pomoći i bonovima za hranu. Koum je radio kao čistač i perač sudova, a majka je čuvala djecu. Oca je izgubio pre imigracije, kad je imao 15 godina, a dvije godine nakon dolaska u Ameriku ostaje i bez majke. Ipak, uspijeva da se snađe i odredi sebi životni put jer je neko vrijeme učio o kompjuterskom povezivanju i mrežama iz priručnika koje je nabavljao u knjižarama.
Rađanje ideje
Koum upisuje 2001. Univerzitet u San Hozeu, a paralelno radi za firmu Ernst&Young na bezbjednosti sistema. Posao ga je odveo i do provjere sistema za oglašavanje kompanije Yahoo, gde se upoznao sa Brajanom Ektonom, suosnivačem kompanije WhatsApp, što će obojici biti životna prekretnica. Ubrzo i Koum, napustivši fakultet, počinje da radi za Yahoo. Dvojac veoma brzo, već 2007, odlučuje da napusti posao i krene na neobavezno putovanje po Južnoj Americi. Kako im je zaliha novca nestajala, počeli su da razmišljaju o novom početku.
Kad je Koum 2009. kupio novi iPhone, došao je na ideju o kreiranju aplikacije za mobilne telefone koja bi omogućila besplatnu internet-komunikaciju širom svijeta. Bili su potrebni mjeseci da bi se došlo do rješenja i tokom ljeta 2009. u rad je puštena aplikacija za mobilne telefone pod nazivom WhatsApp. Vrlo brzo je imala 250.000 korisnika, a tri godine kasnije približili su se broju od 200 miliona aktivnih korisnika.
Danas WhatsApp koristi više od pola milijarde ljudi širom svijeta, što je, kako ocjenjuju analitičari na sajtu Sequoia Capital, najveći rast korisničke baze koju je do danas ostvarila neka kompanija. WhatsApp je jedna od najpopularnijih platformi za slanje poruka, razmjenu fotografija i muzike i dostupna je na većini operativnih sistema. Nikada nisu angažovali nekoga da se bavi direktno marketingom ili PR-om, a posebno je zanimljiva činjenica da cio sistem WhatsApp vode samo 32 inženjera, što znači da jedan podržava bazu od oko 15 miliona korisnika. Kako je svojevremeno napisao Financial Times, WhatsApp je uradio SMS-u na mobilnim telefonima ono što je Skype uradio međunarodnim pozivima sa fiksnih telefona. Iako najviše korisnika ima u Indiji, najveći konkurenti dolaze baš iz Azije, poput Linea, Telegrama, dok se aplikacija WeChat po broju korisnika nedavno približila i dalje vodećem WhatsAppu koji postiže dnevne rekorde obrade i do 27 milijardi poruka.
Preokret i prodaja
Nevjerovatan životni put i upornost Jana Kouma tek su proletos dospjeli u medijsku žižu kad su on i njegov partner Brajan Ekton, suosnivač kompanije, prodali WhatsApp kompaniji Facebook za 19 milijardi dolara. U znak sjećanja na svoje teške početke, Koum je ugovor o preuzimanju sa Facebookom potpisao baš u prostorijama socijalne službe u Mountain Viewu u Kaliforniji, gde je sa majkom redovno dolazio po bonove. Ovog puta do službe se dovezao u novom Porscheu.
Kako piše Forbes, Koum danas ima 45% udjela u kompaniji, a Business Insider nagađa da “teži” oko 6,8 milijardi dolara. Drugi osnivač, Brajan Ekton, ima 20% udjela.
Godine 2009. Ekton se prijavio za posao u Facebooku, ali je odbijen. Međutim, upravo je to odbijanje bilo ono što ga je navelo da sa Koumom pokrene novi startup koji je pet godina kasnije prodat za 19 milijardi dolara. Internetom je odmah posle prodaje kružio njegov tvit iz 2009. kada je napisao: “Facebook me odbio. To je odlična prilika da se povežem sa nekim fantastičnim ljudima. Radujem se sljedećoj životnoj avanturi.”
Prodaja je podrazumijevala četiri milijarde dolara u kešu, 12 milijardi u akcijama. Dogovoreno je i da se osnivačima i zaposlenima kompanije isplati i dodatne tri milijarde dolara kako ne bi napustili kompaniju i kako bi servis neometano nastavio sa radom.
Zakerbergovi razlozi
Dogovor koji su postigli Mark Zakerberg i i Jan Koum u februaru 2014. rezultat je dvogodišnjeg dogovaranja. Kako piše Business Insider, Zakerberg je s Koumom kontaktirao prvi put u proljeće 2012. godine. Mjesec dana nakon toga otišli su na večeru. Tada nisu uspjeli da se dogovore, ali su ostali u kontaktu.
Postoje tri razloga, prema pisanju medija, zbog kojih je Zakerberg toliko želio WhatsApp u svojoj internet-imperiji. Prvi je taj što vjeruje da će aplikacija vrlo brzo imati milijardu korisnika. Drugi, jer je stopa rasta WhatsAppa mnogo brža nego stopa rasta Facebooka, Instagrama, Skypea ili Gmaila. Treći je taj što od 500 miliona aktivnih korisnika mjesečno, 70 posto njih WhatsApp koristi svakodnevno. Facebook to do sada nije postigao jer se toj društvenoj mreži svakodnevno vraća 62% aktivnih korisnika.
Neki, sa druge strane, povezuju ovu akviziciju i sa jevrejskim porijeklom Kouma i Zakerberga, koji je i pripadnik cionista. Zbog njega je Iran, odmah nakon akvizicije, zabranio upotrebu WhatsAppa.
Koum je inače, pre akvizicije, govorio otvoreno protiv internet-oglašavanja, ali i Facebooka, navodeći da korisnici treba da razlikuju WhatsApp “od kompanija poput Facebooka i Yahooa koje prikupljaju podatke korisnika i drže ih na njihovim serverima“.
Iako se Koum sklanja od očiju javnosti i čuva svoju privatnost što, kako je bar govorio ranije, želi i svojim korisnicima, neke informacije ipak probijaju barikade. Tako se zna da je prije nego što je upoznao Ektona, bio član hakerske grupe “w00w00”, dok se danas o njemu uglavnom piše kao o izuzetno štedljivoj osobi koja, piše Forbes, avionske karte kupuje sakupljajući besplatne milje.
