Ograničavanje marži je korektno rješenje, ali ne i ono koje će dovesti do stopiranja inflacije. Drugo rješenje je bolje, Vlada bi trebalo da limitira cijene određenih proizvoda, kazao je za Radio Crne Gore (RCG) ekonomski analitičar Oleg Filipović.

Iako nema potrebe za skokom cijena tu je, ukazuje Filipović, psihološki momenta koji je u našoj državi efektivan. Podsjetio je na Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2.

“Svako povećanje primanja dovodi do povećanja cijena, to je jedan način, onaj psihološki. Drugi je izlazak iz sive zone tržišta rada i kreiranje novog. Poslodavcu je u interesu da ostvari profit, a novom Fiskalnom strategijom definisane su dvije minimalne cijene rada, 600 eura za srednjoškolce i 800 eura za visokoškolce. Opasnost leži u tome da će poslodavac tražiti profit za sebe te da će mijenjati ugovore tako što će veći broj radnika ‘držati’ na srednjoj stručnoj spremi u odnosu na visoku”, rekao je Filipović.

Kaže da su dvije moguće intervencije kako bi se stopirala potencijalna inflacija uzrokovana psihološkim momentom.

“Prva: direktna intervencija – ograničavanje marži. Druga: akcija poput one ‘Stop Inflaciji’ i na taj način dogovorom limitirati cijene određenih proizvoda“, dodao je Filipović.

Ograničavanje marži za Filipovića je korektno rješenje, ali ne i ono koje će dovesti do stopiranja inflacije. Drugo rješenje je bolje, Vlada bi trebalo da limitira cijene određenih proizvoda. Ukazao je da postoji i druga opasnost – vještačka nestašica određenih namirnica.

Ekonomskog analitičara Olega Filipovića pitali su i da li budžetu nedostaje novca za realizaciju fiskalne strategije.

“Kad saberemo vidimo da je nedostajuća cifra negdje oko 250 miliona eura za realizaciju tog programa i uvećanja plata. Postavlja se pitanje kako će Vlada to popuniti. Najavljeno je povećanje na dodatu vrijednost u turizmu i ugostiteljstvu od 15 odsto, kao i za igre na sreću. Tu se postavlja pitanje: kakvi su ti dobici i koji je način obračunavanja sa crnim tržištem“, smatra Filipović.

Ukazuje na to da postoji više igara na sreću i pita se šta oni kalkulišu.

“Zato što postoji više igara na sreću. Ako pričamo o klasičnim kladionicama gdje se najveći broj naših građana zabavlja onda govorimo o ulozima do, recimo, deset hiljada eura. Mišljenja sam da će doći do smanjivanja prikazivanja određenih uloga”…Biće vrlo interesantno gledati njihovu projekciju popunjavanja budžeta, korist od poreza od 15 odsto, kao i kontrolu sivog tržišta, kao i kako će iskontrolisati ostale igre na sreću”. dodaje.

Svako povećanje pa i ovo za građane znači odlazak u banku po kredit. Filipovića su pitali da li će to biti slučaj i kada se bude realizovala ova Fiskalna strategija.

“Pa, naravno. Svako povećanje plata kod naših građana znači usmjeravanje ka bankarskom tržištu i novim zaduženjima. Kažem vam, naše banke su komercijalne – tvrde banke. To su potrošački krediti koji, vjerujem, neće ići iznad deset hiljada eura, što je idealno tržište za banke, jer su osigurane i stopa rizika im je minimalna, a povećavaju sopstveni promet”, rekao je Filipović.

Podsjetio je da je najavljeno i formiranje Razvojne banke i ostaje nam da čekamo kako će se Centralna banka i njeno regulatorno tijelo odrediti, s obzirom na to da već sad imamo pad kamatnih stopa. Ukazao je Filipović i na to da je monetarna vlast odvojena od izvršne te da nam preostaje da vidimo kako će se Vlada postaviti i kako će zaštititi građane.

Građani su, a na osnovu izbornih obećanja, očekivali i povećanje plata na hiljadu eura. Nakon predstavljenje Fiskalne strategije ili Evrope sad 2, čini se, prosječna plata od 1000 eura samo je statistički podatak. Evo kako komentariše to Filipović:

“Po kalkulatoru to nije to. Sjećamo se svi bilborda u toku izborne kampanje. Ovo je Fiskalna strategija koja povećava prosječnu platu za srednju školu 600 eura, a za visoku školu 800 eura i postavlja se pitanje šta ćemo za zaposlne sa osnovnom školom. A najinteresantnije će biti posmatranje ponašanja poslodavaca.”

Filipović savjetuje i da sačekamo realizaciju Fiskalne strategije jer je do tada sve igranje sa brojkama. Zaključuje u razgovoru da je potrebno privući investicije i naše tržište učiniti primamljivim.

Izvor: Radio Crne Gore