Fed neće popustiti u svojoj revnosti da vrati inflaciju u normalu. Guverner Powell je jasan: najnoviji ekonomski podaci pozivaju na dalu akciju. Dionice, obveznice, nafta i plemeniti metali osjetno su pali u utorak.
Govor Jeromea Powella u Kongresu nanio je prilično štete Wall Streetu. Njujorški berzanski indeksi pali su za jedan i po posto, a najveći gubici zabilježeni su u bankarskom sektoru. Powell je upozorio da inflacija više ne pada tako izrazito kao u posljednjim mjesecima 2022., što znači da će se stroga monetarna politika nastaviti. Ciklus povećanja kamata započeo je prije tačno godinu dana (ključna kamatna stopa skočila je s nule na sadašnjih 4,50-4,75 posto), a kraj se sve više odmiče. Sada izgleda vjerovatnije da će Fed nakon marta, maja i juna biti prisiljen povećati kamatne stope i u julu , a to neće nužno biti povećanje od 25 baznih bodova svaki put.
Mogućnost da već u martu doživimo povećanje stope Fed fondova za pola procenta porasla je u utorak s nešto više od 20 posto na 60 posto. “Konačni nivo kamatne stope vjerovatno će biti viša od onoga što se očekivalo”, rekao je Powell, ne precizirajući koliko visoko se očekuje da će on i njegovi kolege podići kamatne stope. U decembru su procjene bile za konačnu stopu od 5,1 posto, sada terminske pogodbe pokazuju da će biti oko 5,6 posto. U svakom slučaju, neka dodatna “revizija” naviše ne bi čudila, pogotovo ako su svježi makroekonomski podaci prevrući. Već u nadolazećim danima nekoliko će najava diktirati smjer kretanja tržišta. U petak će analitičari “na sto” dobiti svježe brojke s tržišta rada. Ekonomisti predviđaju da je rast zaposlenosti u februaru usporen na 200.000 (u siječnju je otvoreno čak 517.000 radnih mjesta neto).
Ako su nova radna mjesta zapravo značajno veća, Fed će 22. marta podići kamatne stope za 50 umjesto za 25 baznih bodova. Sljedeće nedjelje (14. marta) biće ključna objava februarske inflacije (CPI), koja bi mogla ostati na januarskom nivou, što se neće svidjeti berzama koje se nadaju bržem približavanju cilja od dva posto. U sličnoj poziciji kao i Fed je i Evropska srecentralna dišnja banka, posebno nakon iznenađujućeg rasta (februara) temeljne inflacije na 5,6 posto (na godišnjem nivou). To je alarm da će se i nakon martovskog povećanja (vrlo je vjerovatno da će ECB sljedećeg četvrtka povećati kamatu za 50 baznih bodova) morati da nastavi s procesom zaoštravanja monetarne politike.
Cijene obveznica takođe su ponovo pale u utorak, što je dodatno poguralo njihov traženi prinos. Prvi put od januara 2007. prinos na američku dvogodišnju obveznicu dostigao je pet posto. Cijene nafte pale su za više od tri posto, što predstavlja drugi najveći jednodnevni pad ove godine. Brent sada vrijedi dobra 83 dolara. Pale su i cijene zlata koje je u ponedjeljak dostiglo dvonedjeljni maksimum od 1.858 dolara, a mnogo jače, za gotovo pet posto, zamahnulo je srebro, koje bi gotovo izgledalo ispod 20 dolara. Američki dolar ponovo je zavladao, njegov rast od jedan posto u odnosu na korpu valuta dovoljno govori. Indeks dolara dostigao je tromjesečni maksimum.
Autor: Marko Majić, SEEbiz
