Vjerujem da će američke Federalne rezerve odložiti smanjenje kamatnih stopa i da će gledati da izbegnu njihovo eventualno povećanje nakon što je inflacija u SAD porasla u odnosu na prethodni period, umjesto da nastavi da se smanjuje, rekao je za Biznis.rs Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije.
Godišnja inflacija u SAD ponovo je porasla u martu na 3,5 procenata, prema podacima Biroa za statistiku rada. Porast cijena benzina i visoki troškovi stanovanja prekinuli su napredak koji je ranije postignut. Martovski podaci pokazali su rast stope inflacije u odnosu na februar kada je izmjereno 3,2 odsto, što je predstavljalo najveći godišnji rast cijena u posljednjih šest mjeseci, i više od očekivana 3,4 procenta.
Trgovci su počeli da ulažu opklade da Fed ponovo može povećati kamatne stope, što je do skoro bilo nezamislivo, a to ukazuje na promjenu očekivanja na tržištu nakon jačih ekonomskih podataka iz SAD nego što se očekivalo i opreznih komentara donosioca politike.
Berze sada sugerišu oko 20 odsto šanse za povećanje kamatnih stopa u SAD u narednih 12 mjeseci, što je značajno više nego na početku godine, prema analitičarima, prenosi Financial Times.
„Suština je vjerovatno u procjeni da inflacija u SAD ponovo raste, što prirodno izaziva rezervu kod monetarnih vlasti. Zadrška je minimalna reakcija koju možemo očekivati od Feda ukoliko se vidi da se inflacija ne kreće ka cilju od dva odsto, pa nije sasvim isključeno ni neko kratkoročno povećanje kamatnih stopa. U svakom slučaju, mislim da su nerealna očekivanja, koja su se dosta brzo formirala, da će se kamatne stope vratiti na nivo pre inflacije koji je bio ekstremno nizak, jer je to bio jedan period koji nije bio normalan“, ocenio je Šoškić
Prema njegovim riječima, američka fiskalna i monetarna politika su u velikoj koliziji, jer SAD još nisu uspjele da povuku svoju ekspanzivnost iz 2020. i 2021. godine, kada su na svoj ogroman BDP napravili budžetske deficite od 15 i 12 procenata, što je ogromna fiskalna, a zapravo i monetarna ekspanzija, jer preveliko državno trošenje izaziva štampanje novog novca, a to potencijalno izaziva inflaciju.
„Političari preferiraju jeftin novac, ali mislim da je vrijeme jeftinog novca prošlo. Ključni izazov za SAD je da ne dođe do procesa dedolarizacije, koji bi počeo da slabi američki dolar na međunarodnim berzama. Treba da vode računa da dolar ne izgubi na vrijednosti. Odluke Feda ne bi trebalo da budu uslovljene izborima u SAD, ali Fed je pre nekoliko godina odustao od ideje povećanja kamatnih stopa zbog pritisaka tadašnje Trampove administracije“, podsjetio je sagovornik.
Kada je riječ o odlukama Evropske centralne banke (ECB), Šoškić smatra da bi one trebalo da budu sinhronizovane sa odlukama Feda. Ukoliko bi se ECB odlučila da smanji kamatne stope mimo Feda, onda bi to moglo da se odrazi na devizni kurs između dolara i eura. S obzirom na to da su sve relevantne robe na međunarodnim tržištima kotirane u dolarima, to bi značilo dodatni inflacioni pritisak na eurozonu.
„Ne vjerujem da će oni (ECB) da idu nesinhrono sa Fedom, a nije dobro ako su najavljivali smanjenje kamatnih stopa, pa sada odustaju od svojih najava. Te najave su dio monetarne politike, koji se primjenjuje u inflacionom ciljanju (targetiranju) inflacije, što je takozvani forward guidance. Te izjave o namjerama daju se da bi se tržište pripremilo na odluke koje slede i da se izbegnu šokovi. Nekada se te najave ne obistinjuju“, naveo je Šoškić.
On je ocijenio da su glavni pokretač deflacije u eurozoni bile cijene roba koje su najpre spekulativno podignute na veoma visoke nivoe, a zatim naglo snižene, što je uticalo na brzo sniženje potrošačkih cijena. Međutim, očigledno je da je ostala neka unutrašnja inflacija, strukturna inflacija, odnosno bazna inflacije koja još nije obuzdana i to je ono što vidimo i u SAD.
Naredni sastanak Feda, kada će Komitet za otvoreno tržište (FOMC) donijeti odluku o kamatnim stopama, biće održan 30. aprila i 1. maja. Na prethodnom sastanku u martu, FOMC je odlučio da zadrži postojeće kamatne stope u rasponu od 5,25 do 5,50 procenata, što je najviše u posljednje 23 godine.
Nakon što je od 2022. godine sprovela niz povećanja kamatne stope koje su do tada bile nulte, američka centralna banka je nastavila pauzu od jula, jer je rast potrošačkih cijena ublažen.
