Na proljećnom zasijedanju MMF-a i Svjetske banke, koje je protekle sedmice završeno u Vašingtonu, nije bilo riječi o sklapanju aranžmana između Crne Gore i MMF-a. Procjena je da nam, u ovom trenutku, takav aranžman nije potreban – kazao je u intervjuu Pobjedi viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet dr Nikola Fabris.
Na proljećnom zasijedanju MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu crnogorsku delegaciju predvodili su ministar finansija Darko Radunović, guverner Centralne banke dr Radoje Žugić i Fabris. Podsjetimo da je na sastanku sa potpredsjednikom MMF-a i direktorom Evropskog odjeljenja te međunarodne finansijske institucije Tao Zhangom i Paulom Thomsenom podržana fiskalna konsolidacija i spremnost za aktivno upravljanje javnim dugom u Crnoj Gori.
Na sastanku sa direktoricom Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu Elen Goldštajn i potpredsjednikom Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Kirilom Milerom razgovarano je o sprovođenju plana srednjoročne fiskalne konsolidacije i njenom strukturom na prihodnoj i rashodnoj strani, kao i planiranim mjerama aktivnog upravljanja dugom, kojima se obezbjeđuje njegova puna održivost u srednjem roku.
POBJEDA: Koja vrsta tehničke pomoći je ugovorena sa MMF-om za implementaciju i podizanje kapaciteta bankarske i supervizije kapaciteta i standarda Agencije za nadzor osiguranja, za jačanje prihodne strane budžeta, nastavak reforme Poreske uprave i dizajn poreske politike?
FABRIS:Sa predstavnicima MMF-a je dogovorena tehnička pomoć za implementaciju i podizanje kapaciteta bankarske supervizije, kao i supervizijskih kapaciteta i standarda Agencije za nadzor osiguranja. Naročito je značajna tehnička pomoć usmjerena na uvođenje Međunarodnog standarda finansijskog izvještavanja (IFRS 9), koji će biti obavezan za sve banke i druge institucije, počev od 1. januara 2018. Uvođenje ovih standarda trebalo bi da rezultira strožijim praksama rezervisanja i značajno doprinese jačanju finansijske stabilnosti.
Za podršku jačanju prihodne strane budžeta države dogovorena je tehnička pomoć za nastavak reforme Poreske uprave i dizajn poreske politike, koja će doprinijeti aktivnostima Vlade na planu fiskalne konsolidacije.
POBJEDA: Nakon povratka iz Vašingtona iz Centralne banke je saopšteno da su zvaničnici MMF-a upozorili na rizik normalizacije monetarne politike u Americi i Evropi, što bi moglo da dovede do rasta cijene zaduživanja na internacionalnim tržištima kapitala. Koliki rast cijene zaduživanja se očekuje i da li to može povećati trošak zaduživanja Crne Gore u ovoj godini?
FABRIS: Značajan dio kreditnih aranžmana građana i privrede na domaćem tržištu ugovoren je po varijabilnoj kamatnoj stopi, koja je vezana za euribor. Na visinu euribora i libora, kao referentnih kamatnih stopa, značajno utiče kretanje kamatnih stopa ključnih centralnih banaka Američke federalne rezerve – FED-a i Evropske centralne banke – ECB. Imajući u vidu da američka ekonomija bilježi oporavak, FED je već započeo sa podizanjem kamatnih stopa.
Procjene su i da su ekonomije eurozone na putu oporavka, tako da se može očekivati da će, od naredne godine, i Evropska centralna banka započeti sa postepenim podizanjem kamatnih stopa. To će, svakako, uticati na rast vrijednosti euribora i libora, koji su još u zoni minusa.
(Cijeli intervju u Pobjedi)
