Evropske centralne banke odlučile su da više ne podržavaju dvadesetogodišnji sporazum o koordinaciji prodaje zlata, uz napomenu da ne planiraju da prodaju velike količine ovog plemenitog metala.
Sporazum je potpisan 1999. godine kako bi ograničio prodaju zlata i kako bi pomogao stabilizaciju tržišta ovog metala, jer su se sporadične prodaje devedesetih godina prošlog vijeka obično odvijale iza zatvorenih vrata evropskih centralnih banaka, od kojih neke poseduju velike zlatne rezerve, a na taj način su uticale na cijenu zlata i podrivale stabilnost tržišta.
“Potpisnici potvrđuju da zlato ostaje važan element globalnih monetarnih rezervi, jer i dalje daje beneficije od diversifikacije imovine, i nijedan od potpisnika ne planira da proda značajnije količine zlata”, stoji u izjavi Evropske centralne banke (ECB).
Sporazum je prvobitno potpisalo 15 evropskih centralnih banaka, da bi se broj potpisnica kasnije proširio na 22, a cilj sporazuma bio je da ograniči količine koje jedna banka može da proda tokom godine. Tokom dvije decenije, cijene zlata porasle su sa vrijednosti od oko 300 dolara po unci, na maksimalnih 2.000 dolara 2011. godine. U međuvremenu, trenutna cijena od 1.400 dolara za uncu gotovo da se i nije promijenila nakon ove najave banaka.
Poslednja verzija sporazuma bila je na snazi do 24. septembra ove godine.
“To je potpuno ispravna odluka”, rekla je Natali Dempster iz Svjetskog savjeta za zlato.
“Najveća promjena je u ponašanju centralnih banaka. Dok su 1999. godine one prodale 500 tona zlata, prošle godine otkupile su rekordne količine”, kaže Dempsterova.
Prema podacima Svjetskog sjaveta za zlato, centralne banke su prošle godine otkupile 651 tonu zlata u vrijednosti od skoro 30 milijardi dolara, a najveći udio u otkupu imale su Poljska i Mađarska, navodi Sputnik.
