Evropska komisija je predložila novi “Pakt o migracijama i azilu”. Cilj tog pakta je, kako kažu u Briselu, “uspostavljanje nove ravnoteže između odgovornosti i solidarnosti, kao i koordinisane granične procedure”.
EU želi da riješi pitanja migracija i azila, uvede red na svojim granicama i zaustavi ilegalne migracije. Zbog toga je Evropska komisija pripremila novu strategiju, za koju vjeruju da će omogućiti veću koordinaciju država članica, bolje poštovanje propisa EU, ali i brži i bolji tretman migranata.
Brže postupanje, bolja saradnja sa zemljama porijekla i tranzita migranata, obezbjeđivanje efikasnih procedura, uspješna integracija i povratak onih koji nemaju pravo na boravak, samo su dio novih ideja.
Evropska komisija predlaže uvođenje integrisanog postupka na granicama koji po prvi put uključuje identifikaciju svih ljudi koji prelaze spoljne granice EU bez dozvole ili nakon spasilačkih operacija, provjeru njihovog zdravlja, ali i bezbjednosne provjere, uzimanje otisaka prstuju i registraciju u bazi podataka EU.
Od država članica očekuje se i da ubrzaju procese koji se tiču migracija, prije svega kod odlučivanja o zahtjevima za azil, ali i podrške agencijama Unije koje se bave migrantskim pitanjima, imajući u vidu da države članice godišnje odbace oko 370.000 zahtjeva za azil, a da samo trećina tih ljudi zaista i napusti teritoriju Unije.
“Stari sistem više ne radi. Paket o migracijama i azilu koji Komisija predstavlja je novi početak. Mnogi legitimini interesi se moraju izbalansirati. Moramo se držati naših vrijednosti i tako se suočiti sa izazovima. Evropa mora da krene od ad hoc rješenja ka predvidivom i postojanom sistemu upravljanja migracijama”, rekla je Ursula fon der Lajen.
Evropska komisija je izgleda odlučila i da se obračuna sa “neposlušnim državama” u svom okruženju, ali i u susjedstvu, pa je donijeta i odluka o “pravednoj podjeli odgovornosti i solidarnosti”.
To znači da će sve države članice morati da “daju svoj doprinos” i podrže one države članice koje su pod većim migrantskim pritiskom.
Međutim, to znači da će Mađarska ili Poljska, koje su odbile sistem kvota za prihvat migranata, moći da, principom solidarnosti, učestvuju u finansiranju i organizaciji povratka migranata, posebno iz dražva sa najvećim prilivom kao što su Italija ili Grčka, u zemlje porijekla i to u skladu sa ranijim kvotama. Tek ako to ne urade, moraće da prihvate migrante na svoju teritoriju, kažu u Komisiji.
Takođe, dokument predviđa i saradnju, odnosno pregovore sa trećim zemljama, među kojima su i države regiona, o readmisiji i ilegalnom transportu migranata. To podrazumijeva da je treća zemlja u obavezi da prihvati migrante koji su iz nje ilegalno ušli na teritoriju Unije, kao i da će za to biti predviđeni povećani fondovi.
Nova strategija Evreopske komisije je samo predlog. Odluka može da bude konačna tek ako se sa njom saglase sve države članice. Ovo je drugi pokušaj Brisela da uredi pitanje azila i migracija od izbijanja migrantske krize 2015. godine, a važnost uspjeha ogleda se u podatku da je samo prošle godine, zbog ratova i raznih kršenja ljudskih prava, skoro 80 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, 15 miliona više nego 2015. godine.
