Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) započeo je kampanju ublažavanja kamatnih stopa u junu prošle godine. Od tada su izvedena ukupno četiri smanjenja, a prema očekivanjima ekonomista, kao i prethodnim najavama zvaničnika iz centralne banke eurozone, predviđa se da će na prvoj ovogodišnjoj sjednici taj trend biti nastavljen i da će depozitna stopa pasti za još 25 baznih poena, na 2,75 odsto.
Kreatori monetarne politike evrozone jednoglasno podržavaju dalje smanjivanje kamata naredne sedmice. Među njima je i predsjednica ECB, Kristin Lagard (Christin Lagarde), koja je pred odlazak na godišnji samit u Davosu izjavila da bi smanjenje kamata trebalo biti realizovano čak i ako američke Federalne rezerve na svom sastanku iste sedmice ne donesu sličnu odluku.
Nakon što je ECB smanjila kamatne stope već četiri puta u posljednjih šest mjeseci, kao odgovor na usporeni privredni rast i opadajuću inflaciju, te uz činjenicu da tek inaugurisani američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) nije odmah uveo nove carinske tarife za uvoz evropske robe, analitičari i tržišni investitori u SAD i EU uglavnom vjeruju da je novo smanjivanje “gotova stvar”. Ovo očekuje čak 77 anketiranih analitičara u istraživanju agencije Reuters.
Podsjetimo, američki Fed će odluku o kamatama donijeti 29. januara, dok će ECB odluku donijeti dan kasnije – 30. januara.
“Naš cilj je da održimo inflaciju na dva odsto na srednji rok i sada smo na dobrom putu. ECB nije pretjerano zabrinuta zbog inflatornih rizika iz inostranstva i nastaviće sa postepenim smanjivanjem kamatnih stopa”, navodi se na zvaničnom sajtu ECB.
Uticaj na potrošnju
Odluka Evropske centralne banke da smanji kamatne stope potencijalno može imati pozitivan uticaj na potrošnju domaćinstava u evrozoni. Niže kamatne stope čine zaduživanje pristupačnijim, što može podstaći domaćinstva da uzimaju kredite za planirane velike izdatke, poput kupovine nekretnina, automobila ili robe široke potrošnje.
Ova povećana potrošnja može stimulisati ekonomski rast i povećati povjerenje potrošača. Ipak, uticaj na potrošnju domaćinstava zavisi i od drugih faktora, poput raspoloženja potrošača, nivoa zaposlenosti i opšte ekonomske situacije.
Dakle, ECB za sada nije zabrinuta zbog mogućeg “američkog ekonomskog uzleta” niti zbog uvođenja najavljenih Trampovih carina.
“Pravac je veoma jasan“, potvrdila je Lagard u intervjuu za CNBC u Davosu o kamatnim stopama, prenosi Biznis.rs.
„Zanimljivo je posmatrati određene fenomene – poput kretanja deviznog kursa. On može imati posljedice, ali smo svakako zainteresovani za rast SAD, jer se on ranije uvijek pozitivno odražavao na ostatak svijeta“, izjavila je predsjednica ECB.
Inflacija kao ključni faktor
Uprkos smanjenju kamatnih stopa, inflacija ostaje važan indikator. Naime, prosječna inflacija u evrozoni dostigla je višemjesečni minimum u septembru, iznoseći 1,7 odsto, ali je od tada tri mjeseca zaredom rasla i dostigla 2,4 odsto prema posljednjem zvaničnom saopštenju.
Iako je gotovo izvjesno da će ECB smanjiti glavnu kamatnu stopu na januarskoj sjednici, podaci o inflaciji zahtijevaju oprez u donošenju narednih odluka, posebno imajući u vidu političke krize u dvije najveće ekonomije evrozone – Njemačkoj i Francuskoj.
