Izvršni direktor Rajnmetala, Armin Paperger, pozvao je evropske zemlje da izgrade veće, specijalizovanije odbrambene kompanije koje će se takmičiti sa američkim rivalima.
On je istakao da ako Evropa želi bližu saradnju u oblasti odbrane, zemlje moraju da se specijalizuju za različite vrste vojne tehnologije.
“Nema mnogo smisla ako, recimo, izaberemo drugu ili treću najbolju tehnologiju jer jedna nacija to želi. Potrebne su nam velike kompanije u Evropi”, rekao je on za “Financial Times”.
Prema njegovim riječima, ako Donald Tramp postane predsjednik SAD, “pritisak će biti veći” na Njemačku, ali će se trka za obnovu vojne snage zemlje nastaviti bez obzira na to ko završi u Bijeloj kući.
“SAD se više fokusiraju na azijsko-pacifičku oblast nego na Evropu. Ako bi ‘veoma rizična situacija’ u regionu izazvala oružani sukob u punoj mjeri, SAD će se fokusirati na Aziju, a onda će Evropa biti potpuno sama”, rekao je direktor najvećeg njemačkog proizvođača oružja i municije.
Kako je naveo, posljednjih decenija, evropski lideri su uzimali zdravo za gotovo da će SAD doći u pomoć kontinentu u slučaju vojne prijetnje, ali “to se neće desiti”.
“Sjedinjene Američke Države, gdje su republikanski poslanici blokirali vojnu pomoć Ukrajini, poslale su veoma jasnu poruku, a to je ‘mi više ne plaćamo za vas’,” podvukao je Paperger i dodao da su se odbrambene sposobnosti SAD suočile su se sa sopstvenim izazovima, uključujući rastuću političku polarizaciju.
On je dodao da je veliki zadatak za sljedećeg američkog predsjednika da više poveže dvije stranke. “Loše je ako je najveća ekonomija na svijetu i najveća odbrambena sila podijeljena nacija”, istakao je direktor Rajnmetala.
Paperger je podsjetio da će kompanija sljedeće godine proizvesti 700.000 granata u poređenju sa 70.000 godišnje prije 2022, zahvaljujući investicijama u novim proizvodnim linijama “prije nego što se rat vratio u Evropu”.
“Uvijek sam mislio da je život opasan i da je svijet opasan. Zato smo rano investirali u Mađarskoj, Australiji i Velikoj Britaniji. Lokalizacija i rast proizvodnih kapaciteta u mnogim zemljama bili su važni za buduće porudžbine”, rekao je Paperger, koji je u Rajnmetalu od 1990. godine.
Kompanija sa sjedištem u Dizeldorfu osnovana 1889. poslovala je sa Rusijom sve dok njemačka vlada nije povukla izvoznu dozvolu 2014. nakon što je Kremlj pripojio ukrajinsko poluostrvo Krim.
Od ruske specijalne vojne operacije na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine, cijena akcija Rajnmetala porasla je više od pet puta i kompanija očekuje da će do kraja 2024. imati zaostale narudžbine od članica NATO-a i njenih saveznika u vrijednosti od 60 milijardi evra.
Paperger je prošlog mjeseca prodao akcije u vrijednosti skoro 5 miliona evra – nešto više od 6 odsto njegovog ukupnog kapitala u kompaniji.
Prošle godine, Rajnmetal je preuzeo španskog rivala Ekpal za 1.2 milijarde evra, čime je učvrstio vodeću poziciju u lancu snabdijevanja municijom, prenosi “b92”.
