Pandemija korone uzrokuje kolaps globalne ekonomije, a izuzetak nije ni Evropa.
Podaci o BDP-u za Evropu u prvom tromjesečju pokazuju da, iako se Njemačka još uvijek relativno dobro drži, druge su zemlje teško pogođene. Ali najgore tek dolazi.
Ekonomski pad usljed koronske pandemije posebno je pogodio dvije zemlje: Francusku i Italiju. Njihov bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se za 5,3 posto u prvom tromjesečju u odnosu na prethodno tromjesečje, kako su izvijestili statistički organi Insee i Istat. Nakon Njemačke obije su zemlje među najvećim ekonomijama u eurozoni.
Ranije se očekivalo da će Italija doživjeti nešto manji (4,7%) pad BDP-a, a Francuska nešto snažniji (5,8%).
Ekonomija Njemačke je dobro poršla jer se smanjila samo za 2,2 posto. Naime, za čitavu eurozonu, statistička agencija EU Eurostat pretpostavlja minus od 3,8 posto. Inače, samo Španija, broj četiri u eurozoni, pogođena je jednako teško kao i Francuska i Italija među glavnim ekonomijama. Ekonomija se srušila za gotovo 5,2 posto, gotovo jednako snažno kao u Italiji i Francuskoj.
Ekonomisti čvrsto vjeruju da će bilans drugog tromjesečja biti nasilnija jer su mjere za zaustavljanje pandemije korone preduzete posebno u ovom razdoblju. Početni bruto domaći proizvodi za mjesece od aprila do juna očekuju se krajem jula.
Činjenica da će Italija i Francuska biti posebno teško pogođene efektima pandemije corone odražava se i u prognozama za cijelu 2020. Ekonomisti Commerzbanka, na primjer, očekuju da će ekonomski proizvod Italije zaostajati za devet posto iza 2019., a predviđeni minus Francuske je 7,5 posto.
Kao djelimično indirektna posljedica pandemije korone, inflacija se i dalje značajno smanjuje u cijelom eurozoni. Ovdje igra veliku ulogu značajan pad cijena energenata, što dijelom dolazi i od spore globalne ekonomije.
Kako je izvjestio Eurostat, potrošačke cijene u maju su bile samo 0,1 posto više nego godinu dana ranije. Ovo je najniža stopa inflacije od juna 2016. Cijene energije glavni su faktor slabe inflacije. Oni su bili za 12,0 posto niže nego godinu dana ranije.
Evropska centralna banka (ECB) cilja na srednjoročno povećanje cijena od gotovo dva posto. Ovaj je cilj trenutno izvan dosega. Stručnjaci ne očekuju da će se nešto brzo promijeniti. Jedan je argument da će korona kriza vjerovatno smanjiti razvoj plata i potražnju potrošača.
