Kao i kod svakog reformskog projekta, ne bježimo od činjenice da određeni rizici postoje kod programa “Evropa sad” i mi smo ih svjesni, ali ćemo znati i da ih pravovremeno prepoznamo i na vrijeme njima upravljamo, kazala je, za Portal RTCG, državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović. Ona je istakla da je “Evropa sad” ambiciozan i hrabar projekat, ali utemeljen, pravičan i nesporno nužan.

rogram “Evropa sad” naišao je na kritike dijela domaće javnosti, posebno političara i vlasti i opozicije, ali evropski zvaničnici u Briselu dali su pozitivne ocjene.

“Nepodijeljena podrška i komplimenti za kako su kazali „impresivan, osvježavajući i hrabar“ program „Evropa sad“, ali i za dosadašnje izvanredne rezultate na polju ekonomije i finansija, upućena nam je tokom svih sastanaka koji su održani u Briselu. Tokom posjete koja je bila veoma sadržajna, delegacija koju su predvodili ministri Milatović i Spajić, susrela se sa komesarom za ekonomiju, Paolom Đentilonijem, za proširenje, Oliverom Varheljijem, za demografiju i demokratiju, Dubravkom Šuicom, za radna mjesta i socijalna prava, Nikolasom Šmitom, generalnim direktorima za ekonomska i finansijska pitanja i konkurentnost itd”, saopštila nam je Lipovina Božović.

Na sastancima su prezentovali aktivnosti Vlade u prethodnom desetomjesečnom periodu, ali i plan i ciljeve programa „Evropa sad“ koji je bio od posebnog interesovanja zvaničnika Evropske komisije.

“Ne vidim razumno opravdanje da program “Evropa sad” ne bude opšte prihvaćen sa svih strana”

“Sa ponosom mogu da kažem da smo Crnu Goru predstavili u jednom novom svijetlu – kao savremenu, modernu i socijalno inkluzivnu državu, sa novim mladim snagama koji njeguju evropske vrijednosti, i u kojoj nova Vlada pravovremenim, ispravnim i hrabrim odlukama želi da spremi Crnu Goru da bude nova članica EU do 2025. godine. Naši sagovornici su istakli da ih raduje posvećenost Vlade i napori koje ulaže na povećanju životnog standarda i mladim ljudima koji će na ovaj način imati mogućnost da se ostvare u svojoj zemlji. Program smo prezentovali i članovima Radne grupe za proširenje Savjeta EU – COELA, koju čine predstavnici zemalja članica EU, a koji su iskazali posebno interesovanje za program i podržali najavljene reforme koje su planirane po ugledu na savremene privredne sisteme”, kazala je Lipovina Božović.

Na konstatacije kritičara a da će plate biti veće, a kupovna moć ista, Lipovina Božović kaže da struktura crnogorske ekonomije i uobičajeni uzroci i kanali inflacije u Crnoj Gori ukazuju na to da visok rast nominalnih zarada koji će biti rezultat primjene programa „Evropa sad“ neće biti značajnije umanjen inflacijom.

“Naime, rast nominalnih plata u Crnoj Gori će nadmašiti očekivanu inflaciju, a koja je prema projekcijama MMF-a za naredni period u intervalu od 1,5% do 2%. Ono što je važno da razumijemo, a što treba naglasiti jeste da se inflacija, u narednom periodu, može realizovati kao rezultat rasta cijena dobara na međunarodnom tržištu, rasta cijena energenata, te prekida u lancima snabdijevanja, pa bi u slučaju da ne dođe do primjene programa „Evropa sad“ došlo do pada realne kupovne moći građana”, navela je naša sagovornica.

Ona je istakla da je Vlada Crne Gore je veoma svjesna opasnosti koju sa sobom nosi stagnacija plata u dužem vremenskom periodu.

“Podsjetiću da je minimalna zarada sa 193 eura u 2012. godini porasla na samo 222 u 2020. godini, kao i da je prosječna neto zarada u istom periodu porasla sa 487 eura na 527 eura. Dakle, za 10 godina porast plata se mjerio u nekoliko procenata. Ekonomska politika sa ovakvim rezultatima, generisala je veoma loše posljedice za Crnu Goru i njene građane, kao što su siromaštvo, dugotrajna nezaposlenost, produbljivanje nejednakosti u već podijeljenom društvu, izražene regionalne razlike, odlazak mladih ljudi i visokokvalifikovane radne snage, pa je Vlada, u cilju proaktivnog djelovanja i unapređenja predložila čitav set reformskih mjera koji je sadržan u ovom programu. Upravo će „Evropa sad“ u rekordno kratkom vremenskom periodu poboljšati životni standard naših građana i kreirati povoljniji ambijent za život i rad u Crnoj Gori”.

U MMF-u razumjeli neophodnost predloženih koraka

Međunarodni monetarni fond (MMF) savjetovao je Vladi Crne Gore da razmotri mogućnost faznog sprovođenje programa “Evropa sad”.

“Veoma smo zadovoljni što je MMF-a, kao i druge međunarodne institucije, podržao program „Evropa sad“ i vrednovao njegov značaj u širem društveno ekonomskom kontekstu.  Preporuku MMF-a da se program sprovodi fazno razumijemo prvenstveno kao njihovu brigu o mogućoj budžetskoj neravnoteži tokom početnih mjeseci primjene programa, kao i o prisustvu mnogobrojnih naslijeđenih strukturnih problema u crnogorskoj privredi, ali i nekredibilnosti i nekonzistentnosti koju su možda mogli steći naviknuti na neke drugačije profile lidera u Vladi Crne Gore”, istakla je Lipovina Božović.

Međutim, kako je poručila, sjajni rezultati ostvareni ove godine, kao što su sprječavanje bankrota kroz zaduženje Vlade kada ni MMF nije vjerovao da je to moguće, smanjenje budžetskog deficita, značajno smanjenje javnog duga, povećanje naplate prihoda, smanjenje neproduktivnih rashoda, oporavak turizma, te već započete strukturne promjene uz povećanje investicione aktivnosti u narednoj godini, daju nam za pravo da očekujemo da ćemo već u 2022. godini svjedočiti značajnom rastu životnog standarda građana u Crnoj Gori.

“Dodatno, zvaničnici MMF-a kao autoriteti koji svoje politike donose na osnovu zvaničnih podataka i izvještaja nijesu u potpunosti upoznati sa obimom i dubinom sivog tržišta u Crnoj Gori, što je bio još jedan od razloga da pretpostavku „150 eura keša na ruke” uzmu sa rezervom. Za sve nas koji živimo u Crnoj Gori potpuno je jasno koliko je ova pretpostavka opravdana, realna, da crnogorska ekonomija pati od visokog učešća sivog tržišta, posebno u sektoru tržišta rada, i da država gubi značajan dio prihoda na ovaj način. Reformski program će smanjiti sivo tržište, smanjiti poresko opterećenje rada, povećati neto plate i posljedično povećati prihode države. Crna Gora je prošla mnoge „faze“ i mi više ne želimo da izgubimo nijednu fazu, a da pritom to nije neophodno”, naglasila je Lipovina Božović.

Od turizma preko milijardu, Vlada pokazala da daje precizne projekcije

Nacrtom Budžeta za 2022, predviđeno je da država od turizma prihoduje oko milijardu eura. Lipovina Božović kaže da je nova Vlada Crne Gore pokazala da na adekvatan način anticipira promjene i u skladu sa tim daje prilično precizne projekcije.

“Podsjetiću Vas da je cilj za ovu godinu kada su u pitanju turistički prihodi već nadmašen, iako je početkom godine prognoza bila kritikovana kao preoptimistična i nerealna. CBCG je nedavno objavila podatak da je za prva tri kvartala ove godine prihod od turizma od nerezidenata procijenjen na oko 700 miliona eura. Depoziti u bankama, kao dodatni pokazatelj kroz koji se kanališu tokovi sive ekonomije su rekordni. Projekciju baziramo na globalnim projekcijama oporavka turističke privrede, pripremljenosti domaćeg turističkog sektora i najavama koje već imamo za narednu godinu”, saopštila nam je državna sekretarka.

Kazala je da nacionalna avio kompanija ToMontenegro ove godine već posluje, tako da će se njeni kapacitete u narednoj godini moći iskoristiti u potpunosti, što ove godine nije bio slučaj.

“Ono što smo već uspjeli tokom prethodne godine, a što će biti veoma važno za dalji razvoj turizma, jeste da definišemo zdravstvene protokole i da imamo jasnu i konzistentnu politiku upravljanja granicama. Postoji određeni rizik kada je u pitanju kretanje pandemije u narednoj godini koja danas traje duže nego što se to prvobitno očekivalo, ali sam sigurna da će uz rastuću vakcinaciju pandemija biti pod kontrolom na svjetskom nivou, a i kod nas”, dodala je Lipovina Božović.

Vlada istinski partner turističkoj privredi

Vlada već mjesecima intenzivno radi na pripremi ove zimske sezone kako bismo je dočekali što spremnije, ostvarili dobre rezultate i sačuvali zdravlje naših građana i gostiju, kazala je Lipovina Božović.

“Ono što je bila praksa i tokom ljetnje turističke sezone jeste da epidemiološke mjere korespondiraju epidemiološkoj situaciji, veoma se brzo usklađuju i u najmanjoj mogućoj mjeri ograničavaju privredne aktivnosti svih subjekata. Prognoze za ovogodišnju zimsku sezonu su značajno bolje u odnosu na prethodnu iz više razloga: aktivnije vakcinacije stanovništva, smanjenja neizvjesnosti usljed jasne politike ulaska i izlaska iz zemlje, uvođenja COVID pasoša i bolje infrastrukturne opremljenosti”, navla je ona.

Podsjetila je da je tokom 2021. godine Vlada usvojila dva paketa mjera targetirane podrške privredi ukupne vrijednosti preko 320 miliona eura, što je značajno doprinijelo i realizaciji turističkih prihoda.

“Turistička privreda treba da zna da u Vladi Crne Gore ima istinskog partnera i podršku za dalji razvoj. Svakako, mi smo u neprestanom kontaktu sa privredom i, kao do sada, pažljivo pratimo situaciju, u odnosu na koju ćemo i ismjeravati donošenje odluka u narednom periodu”, navela je Lipovina Božović.

Izvor: RTCG.me