Programi “Evropa sad 1 i 2”, prvenstveno zbog uvećanja zarada, rezultirali su većom potražnjom za kreditima, ali konstantan rast depozita sugeriše da broj štediša nije zanemarljiv, kako među građanima, tako i u privrednom sektoru, kazao je sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.
U vrijeme dinamičnih ekonomskih promjena, banke svakodnevno prate sve pokazatelje poslovanja kako bi postavljale adekvatnu strategiju i stimulisale građane da štede, a rast depozita svjedoči da su kamatne stope na depozite u bankarskom sistemu Crne Gore dobro usklađene, smatra Pejaković.
- Teško je definisati rezultate konkretne akcije u dijelu depozita, ali svakako je doprinijela kvalitetnijoj pozicioniranosti klijenata u sagledavanju boniteta prilikom apliciranja za kredit kod banaka kroz uvećana primanja. Ovdje mislim kako na kvalifikovanost za dobijanje kredita, tako i na mogućnost povlačenja većeg iznosa prilikom zaduženja, kaže Pejaković
Da li ste, kao generalni sekretar UBCG i predstavnik bankarskog sistema, zadovoljni brojem štediša u Crnoj Gori?
Uzevši u obzir okolnosti i trendove koji ukazuju na konstantan rast i stabilnost depozita, kako stanovništva, tako i privrede, iz godine u godinu, nameće se odgovor da smo zadovoljni. Svakodnevno se prate svi pokazatelji poslovanja i postavlja adekvatna strategija za ojačavanje poslovanja, kako finansijskih pokazatelja, tako i što veće dostupnosti usluga kroz digitalizaciju i fizičko prisustvo preko filijala za klijente koji preferiraju taj vid saradnje.
Da li su, prema Vašem mišljenju, promjene koje su inicirane programom “Evropa sad 1 rezultirale većim brojem štediša u bankama?
Teško je definisati rezultate konkretne akcije u dijelu depozita, ali svakako je doprinijela kvalitetnijoj pozicioniranosti klijenata u sagledavanju boniteta prilikom apliciranja za kredit kod banaka kroz uvećana primanja. Ovdje mislim kako na kvalifikovanost za dobijanje kredita, tako i na mogućnost povlačenja većeg iznosa prilikom zaduženja svih onih na koje se odrazio program “Evropa sad, kako 1, tako i ova faza “Evropa sad 2. Dakle, jasnije se odrazilo na kreditni portfolio nego na depozite.
Na koji način banke mogu povećati broj štediša, da li je rješenje u povećanju kamata na štednju?
Ne bih se složio da su kamate na depozite kod crnogorskih banaka niske, ako u ponudi imate kamatu na godinu dana kod više banaka od tri odsto, ali i četiri odsto na godišnjem nivou. Veći iznos
kamate na depozite zahtijeva i povećanje kamata na plasmane, gdje moramo razmišljati da se ne pretjera. Da bude jasno, moramo raditi da kamate u p lasmanima budu stimulativne, ali i obezbijediti adekvatnu sigurnost i da kamate budu atraktivne za deponovanje sredstava kod banke. T ako da u postojećim uslovima poslovanja, kako domaćih, tako i inostranih uticaja, možemo reći da su kamatne stope na depozite u bankarskom sistemu Crne Gore dobro kalibrirane, na šta nam ukazuje stalan rast depozita i njihova stabilnost.
Ministar finansija je najavio objavljivanje državnih obveznica, s namjerom da građani svoj novac kupovinom akcija ulože u državu, uz kamate veće od kamata na štednju u bankama. Kako će, prema Vašem mišljenju, to uticati na štednju i broj štediša?
-Upoznati smo sa tom aktivnošću i bankarski sektor svakako podržava svaku aktivnost koja će ojačati državne finansije. Iznos planiran za prikupljanje putem emisije državnih obveznica za fizička lica, navike naših štediša, kapitalizovanost naših banaka i nivo likvidnosti bankarskog sektora ukazuju da nema nikakve zebnje ili negativnih uticaja.
Izvor: Dan
