Evropska komisija (EK) je uradila sve što je bilo u njenoj moći da poveća snabdijevanje hranom. Željeli smo da otklonimo sve prepreke koje stoje na putu povećanja proizvodnje namirnica, a koje mogu da utiču na potencijalno povećanje cijena. Ne znam šta više možemo da učinimo, izjavio je na nedavnom zasjedanju Evropskog parlamenta Januš Vojčehovski, evropski komesar za poljoprivredu.

Drugim riječima, EK više nema novih mogućnosti da se bori protiv rasta cijena hrane i troškova proizvodnje, a Vojčehovski navodi da je jedini način da se EU uhvati ukoštac sa ovim problemom podizanje budžeta za subvencije poljoprivredi.

Mada su svjetske cijene hrane, posle dvije godine, počele da se stabilizuju, one i dalje ostaju previsoke zbog poskupljenja energenata, đubriva, hrane za životinje i hemijskih preparata za zaštitu bilja.

Neki od članova Evropskog parlamenta upozorili su da rast cijena najviše pogađa porodice iz ranjivih grupa, prenosi Evroaktiv.

– Znamo da ove porodice trpe veliki udar. Pitamo se šta bi još EK mogla da učini, ne samo da bi podržala farmere već i da bi pomogla najranjivijim porodicama u EU – rekla je Izabel Karvalje, članica EP iz redova socijalista, prenosi Politika.rs.

– Predložili smo sve što smo mogli da predložimo u okviru svojih kompetencija. Nije uloga komisije da zemljama članicama daje sugestije kako da se izbore sa inflacijom – odgovorio je na to komesar za poljoprivredu.

Komesar je predložio podizanje budžeta za Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) u narednom finansijskom periodu, odnosno od 2028. do 2034. godine. Ova odluka izazvana je činjenicom da inflacija devalvira postojeći budžet, a prihodi poljoprivrede nisu podignuti na nivo koji bi kompenzovao inflaciju.

Rast troškova primarne poljoprivredne proizvodnje, zbog ogromnog rasta cijena đubriva, pšenice, kukuruza i druge hrane za stoku uticale su na visok rast troškova proizvodnje prerađivača.