Evropska centralna banka (ECB) upozorila je na mogućnost povratka krize javnog duga u eurozoni ako članice bloka ne uspiju da pokrenu ekonomski rast, smanje nivo javnog duga i riješe problem političke neizvjesnosti.
U godišnjem izvještaju o finansijskoj stabilnosti, objavljenom u srijedu, ECB je istakao zabrinutost zbog potencijalnih ‘tržišnih sumnji u održivost javnog duga‘.
Banka je ukazala na ‘povišene nivoe duga i visoke budžetske deficite‘, slabi ekonomski rast te neizvjesnosti uzrokovane ‘nedavnim izbornim rezultatima na evropskom i nacionalnim nivoima, posebno u Francuskoj‘.
Razlike u prinosima između desetogodišnjih državnih obveznica Francuske i Njemačke — ključni pokazatelj zabrinutosti ulagača — ovog su mjeseca porasle na 0,77 postotnih bodova, blizu 12-godišnjeg maksimuma dosegnutog uoči parlamentarnih izbora ovog ljeta.
“Privredni vjetrovi protiv rasta, poput slabe produktivnosti, čine povišene razine duga i proračunske deficite još izglednijima”, upozorio je ECB.
Da se ne zaboravi slučaj Grčke
Prije više od deset godina Grčka je za dlaku izbjegla bankrot nakon što su tržišta izgubila povjerenje u stabilnost zajedničke valute. Kriza se smirila tek kada je tadašnji predsjednik ECB-a Mario Dragi obećao da će učiniti ‘sve što je potrebno‘ kako bi spriječio kolaps eurozone.
ECB je u srijedu istakao da bi makroekonomski šokovi mogli dodatno povećati premije rizika na državne obveznice, upozorivši na ‘slabe‘ temeljne ekonomske pokazatelje u nekoliko država članica. Posebnu zabrinutost izaziva refinansiranje državnog duga koje dospijeva na naplatu uz sadašnje, više kamatne stope.
Povezanost niskog rasta i visokog javnog duga u zoni zajedničke valute mogla bi otežati finansiranje većih ulaganja u odbranu i borbu protiv klimatskih promjena, dodao je ECB.
Banka je takođe upozorila da su tržišta dionica i obveznica izložena sve većim rizicima ‘oštrih prilagođavanja‘, ukazujući na ‘visoke procjene i koncentraciju rizika‘ koje su već uzrokovale ‘nekoliko izraženih, ali kratkotrajnih skokova volatilnosti‘.
U slučaju ekonomskog pada, bilansi banaka takođe bi mogli pretrpjeti udarac jer se potrošači i firme u eurozoni već bore s višim kamatnim stopama.
ECB je upozorio i na rizike u sektoru komercijalnih nekretnina, navodeći da bi potencijalni gubici mogli biti ‘značajni za pojedine banke i investisijske fondove‘.
