zvršni direktor Euroinvesta Marko Bertanjoli i predsjednik nadzornog odbora Eurofonda Nenad Štibilj kazali su da nije tačno da je Eurofond, kao većinski vlasnik Solane „Bajo Sekulić“ u Ulcinju, pokušao da otme državnu imovinu i najavili su pokretanje sudskog postupka protiv odluke države da u svoje ruke vrati zemljište na kome se nalazi Solana.
Euroinvest je društvo koje upravlja Eurofondom.
„Tačno je da država pokušava nezakonitim odlukama Savjeta za privatizaciju da otme zakonito stečenu privatnu imovinu 18.500 akcionara, jer je iz svega navedenog jasno da Savjet za privatizaciju na posljednjoj sjednici nije postupio po Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, već se isključivo vodio političkom voljom“, rekli su Bertanjoli i Štibilj za “Vijesti”.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte jednoglasno je, prekjuče, utvrdio da se nijesu stekli uslovi za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine u slučaju Solane zbog nespornog državnog vlasništva nad zemljištem preduzeća i odlučio da Solanu vrati državi.
Solanu više od deceniju i po kontrolišu ljudi povezani s biznismenom Veselinom Barovićem.
Stečaj u Solani je uveden 2005. godine, a pošto nije uspio petogodišnji plan reorganizacije, ponovo je uveden 2011. godine.
Solana je od 2011. godine čekala mišljenje Savjeta za privatizaciju o tome da li je plaćena tržišna nadoknada u postupku privatizacije.
Sagovornici “Vijesti” su najavili da će akcionari zaštitu svojih prava ostvariti pred domaćim i međunarodnim nadležnim sudovima, a što će u krajnjem platiti građani Crne Gore. Oni tvrde da Solana nije kupljena za 800.000 eura.
“Eurofond je kroz masovnu vaučersku privatizaciju stekao 15 odsto vlasništva, a sve ostalo do 72 odsto sadašnjeg vlasništva, stekao je isključivo kupovinom na berzi, počev od akcija države. Primjera radi, 2007. godine, kupljen je paket Fonda PIO od 4,5 odsto po cijeni od 15,24 eura po akciji, što je 2,5 miliona. Nije tačno da zemljište Solane nije bilo uključeno u proces privatizacije. Elaborat Ekonomskog fakulteta utvrdio je vrijednost svih firmi obuhvaćenih masovnom vaučerskom privatizacijom i bio zakonski osnov za izdavanje akcija, što je u slučaju Solane nepoljoprivredno zemljište ukupne površine 1,300 hektara, građevinski objekti i proizvodna oprema. Emitovano je 110.323 akcije nominalne vrijednosti hiljadu njemačkih maraka, što iznosi 110.323.000 njemačkih maraka. To je ukupna vrijednost Solane u momentu privatizacije“, kažu predstavnici Eurofonda, dodajući da je te akcije izdala država Crna Gora i da bi izdavanje akcije bez pokrića bilo krivično djelo.
Poručuju da je “vrlo očigledno i laiku da vrijednost Solane u početku masovne vaučerske privatizacije nije mogla biti oko 2,5 miliona kako navodi Savjet za privatizaciju, te da nije tačno da je zemljište Solane opterećeno hipotekama banaka.
„Tačno je da je jedini upisani teret na kompletnoj imovini Solane zabilježba stečajnog postupka“, kažu oni sporeći da Nacionalni parkovi upravljaju Solanom, već da je to preduzeće drže zakupci kod stečajne uprave na godinu i za to plaćaju zakupninu.
Izvor: Vijesti.me
