Sigurnije valute, kao što su američki dolar i japanski jen, prošle su sedmice na svjetskim tržištima oslabile jer su splasnula strahovanja od eskalacije sirijske krize, pa je porasla sklonost ulagača prema rizičnijim valutama.
Kurs eura ojačao je prošle sedmice 0,8 posto, na 1,3290 dolara, a tokom nedjelje probio se, po prvi put od kraja avgusta, iznad nivoa od 1,33 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena eura skočila je, pak, 1,1 posto, na 132,10 jena. Tokom nedjelje dosegnula je i 133,37 jena, najviši nivo od polovine maja.
I dolar je ojačao prema japanskoj valuti, pa mu je kurs porastao 0,2 posto, na 99,35 jena. U jednom je trenutku dosegnuo i 100,62 jena, najviši nivo od polovine jula.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Kako američki i ruski diplomati pregovaraju o planu da se sirijsko hemijsko oružje stavi pod međunarodnu kontrolu, splasnula su strahovanja od američkog vojnog napada na Siriju.
Popuštanje napetosti oko Sirije povećalo je, pak, sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, pa su pali kursevi dolara i jena, koji se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena i koji su prethodno jačali zbog straha od eskalacije sirijske krize.
Dolar se našao pod pritiskom i zbog slabijih nego što se očekivalo podataka iz američke ekonomije. Promet od trgovine na malo prošlog je mjeseca u SAD-u porastao 0,2 posto, dok su analitičari očekivali rast od 0,4 posto.
Američka privreda raste, no nedovoljno brzo da bi Fed značajnije smanjio podsticajne monetarne mjere, kažu analitičari.
Zbog toga se očekuje da će čelnici američke centralne banke na idućoj sjednici, programe kupovine državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, smanjiti za skromnih 10 milijardi, dok se još nedavno očekivao rez od 15 milijardi.
To je ulagače navelo na smanjenje pozicija u dolarima koje su nagomilali u očekivanju znatnijeg smanjenja podsticaja.
Međutim, euro nije zbog toga značajnije ojačao prema američkoj valuti jer se i sam našao pod pritiskom slabijih nego što se očekivalo ekonomskih podataka iz eurozone.
Prema podacima Eurostata, u julu je u tom bloku industrijska proizvodnja pala oštrih 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 2,1 posto na godišnjem nivou.
To pokazuje da se privreda eurozone sporo oporavlja od recesije, te da će Evropska centralna banka možda morati uvesti dodatne podsticajne monetarne mjere.
Pažnju ulagača privukle su prošle sedmice i špekulacije da će Bijela kuća iduće sedmice objaviti odluku o imenovanju Lawrenca Summersa za čelnika Feda. Tog bivšeg ministra finansija smatra se manje sklonim snižavanju kamatnih stopa od Janet Yellen, takođe kandidatkinje za vodeću dužnost u Fedu. Mandat sadašnjeg čelnika Bena Bernankea istče u januaru iduće godine, prenosi Seebiz.
