Na svjetskim valutnim tržištima kurs evra prema dolaru pao je prošle sedmice nedaleko od najnižih nivoa u četiri mjeseca, što je posljedica vrlo labave monetarne politike u evrozoni, dok bi u SAD-u kamate mogle biti povećane prije nego što se očekivalo.
Kurs evra prema dolaru oslabio je prošle sedmice 0,8 odsto, na 1,3540 dolara.
U odnosu na jen , cijena evra pala je, 1,2 odsto, na 138,15 jena. I dolar je oslabio prema jenu, za 0,4 odsto, pa mu je kurs pao na 102,05 jena.
Evro je pod pritiskom još od prethodne sedmice, kada je Evropska centralna banka smanjila ključne kamatne stope na rekordno niskih 0,15 odsto i uvela negativnu kamatu od 0,10 odsto na depozite banaka kod centralne banke.
To je potaklo odljev kapitala iz evrozone jer ulagači uzimaju zajmove u evrima po vrlo niskim kamatama i širom svijeta kupuju imovinu koja nosi više prinose.
Zbog toga se kurs evra kreće nedaleko 1,3503 dolara, najnižeg nivoa u četiri mjeseca, na koji je pao prije desetak dana, neposredno nakon što je ECB smanjila kamate.
Dolaru, s druge strane, podršku pružaju dobri podaci iz američke privrede, koju su potakle špekulacije da bi tamošnja centralna banka Fed mogla povećati kamate prije nego što se mislilo. Zbog toga, rastu prinosi na američke obveznice, a to podržava američku valutu.
Podršku dolaru pružile su i zabrinutosti ulagača zbog jačanja napetosti u Iraku, što je potaknulo rast cijena nafte na međunarodnom tržištu.
„Definitivno se više pouzdajemo u dolar nego prije tri mjeseca. Potezi ECB-a jasno su pokazali da će monetarna politika biti vrlo popustljiva kroz duži period. To je, dakle, pozitivno okruženje za dolar“, kazao je Andrew Wilson, čelnik kompanije Goldman Sachs Asset Management.
Poput drugih, i on očekuje nastavak rasta prinosa na američke obveznice, dok će prinosi na odgovarajuće obveznice u evrozoni ostati vrlo niski. Razlika između prinosa na američke 10-godišnje obveznice i onih na 10-godišnje njemačke obveznice popela se i do 125 baznih bodova, što znači da je na najvi nivo od 1999. godine, prema podacima Reutersa.
„Stiče se dojam da niži prinosi počinju pritiskati evro. Ne bih želio žuriti sa potezima jer razlozi za ovogodišnji uzlet evra još nisu nestali. Iako bi evro mogao pasti ispod 1,35 dolara, ne očekujem da će ići puno ispod tog nivoa“, zaključuje Paul Robson, valutni strateg u banci RBS.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i britanska funta, nakon iznenadnih signala iz Bank of England da bi kamatne stope mogle biti povećane već u ovoj godini.
Guverner centralne britanske banke Mark Carney potaknuo je uzlet kamata na tržištu novca, poručivši finansijskoj zajednici u Londonu da bi BoE mogla povećati kamate prije nego što tržišta to očekuju.
