Euribor ponovo raste: Šta se događa?

Referentna kamatna stopa euribor, koja se koristi za utvrđivanje kamatnih stopa za kredite sa promjenjivom kamatnom stopom, lani je postepeno opadala gotovo do kraja godine, što je bila dobra vijest za one koji su se zadužili ili razmišljaju o zaduživanju. No, u prvim danima nove godine dogodio se preokret – Euribor raste.

Banke u Hrvatskoj koriste i šestomjesečni Euribor pri određivanju varijabilnih kamatnih stopa. Pretposljednjeg dana 2024. dostigla je najnižu vrijednost u staroj godini, nakon čega je počela rasti.

U odnosu na najniže vrijednosti na kraju prošle godine, u ponedjeljak su već bile tri (šestomjesečni euribor) ili skoro četiri procentna poena više (tromjesečni euribor). Veći Euribor, uz zadržavanje marže banaka, znači i skuplje zaduživanje.

Na početku treba pojasniti da Euribor određuje Evropska bankarska federacija, dok Evropska centralna banka (ECB) određuje ključne kamatne stope. Odluke ECB indirektno utiču na Euribor. Od tri ključne kamatne stope ECB-a, najtešnje je povezana sa Euriborom kamatna stopa otvorene ponude – kamatna stopa po kojoj se obračunava kamatna stopa za novac koji banke preko noći deponuju kod centralne banke. Od 18. decembra je zacementiran na tri posto.

Na decembarskom sastanku donosilaca odluka ECB, neki su se već pitali da li bi januar 2025. mogao donijeti značajan rez. “Ne razmišljam o tome”, odgovorila je tadašnja predsjednica ECB-a Christine Lagarde , koja i dalje insistira da će dalja politika ovisiti o podacima koji će ih voditi u donošenju odluka.

Šta uzrokuje rast Euribora?

Ako euribor nekako “prethodi” odlukama ECB, kao što se moglo zaključiti iz grafikona, šta onda rast oba euribora znači za dalja smanjenja?

Analitičar Bloomberga Adrije Mihael Blažeković objasnio je da su na rast euribora uticale neizvjesnosti vezane za moguće američke carine i rast decembarske inflacije u eurozoni na 2,4 posto (na godišnjem nivou). Veća inflacija može se pripisati sezonskoj potrošnji za godišnji odmor i neznatno povećanim cijenama plina, ističe on, prenosi Bloomberg Adria.

“Očekujemo da će buduće tarife biti više ciljane i selektivne, a ne da će u velikoj mjeri utjecati na cjelokupnu ekonomiju EU. Ovo bi trebalo podržati trenutni put smanjenja kamatnih stopa ECB-a. Osim toga, daljnja smanjenja kamatnih stopa ECB-a proizlaze iz kontinuiranog pada industrijskih podataka iz Njemačke , što ukazuje na stalnu ekonomsku slabost“, dodao je.

Podaci o višoj inflaciji na kraju godine nisu bili iznenađenje, a stručnjaci su izrazili očekivanja da će ECB na narednom sastanku 30. januara ponovo smanjiti kamatne stope. Da li će to zaista i učiniti i koliko će to smanjenje biti, ostaje da se vidi.

Charlie Cornes , ekonomista Centra za ekonomska i poslovna istraživanja, rekao je za Bloomberg da se u prvoj polovini godine očekuje samo jedno smanjenje. Glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke Cyrus de la Rubia prokomentarisao je da su troškovi u uslužnom sektoru u decembru porasli još snažnije nego u novembru, vjerovatno zbog većih plata. Neki od većih troškova prebačeni su na potrošače, što je rezultiralo većim prodajnim cijenama: “Za monetarnu politiku, to znači da bi centralna banka trebala biti oprezna i samo neznatno sniziti kamatne stope u prvom kvartalu 2025.”

Gdje će biti kamate do kraja godine

Blažeković ostaje pri svojoj prognozi za 2025. godinu: “Očekujemo da će se tromjesečni Euribor do kraja godine približiti dva posto, prvenstveno zbog očekivanog smanjenja referentne kamatne stope ECB-a.” Niži Euribor će donijeti niže kamatne stope za kredite s promjenjivom kamatnom stopom, što bi moglo potaknuti veću kapitalnu potrošnju preduzeća širom EU: „Manji troškovi finansiranja bi također mogli povećati profitabilnost i stvoriti povoljno okruženje za rast poslovanja.“

Ključnu kamatnu stopu za depozit ECB-a također treba smanjiti na dva posto. To su prognozirali ekonomisti koji su sredinom decembra učestvovali u Bloombergovom istraživanju. Srednja prognoza kaže da će se do kraja prvog kvartala 2025. smanjiti na 2,5 odsto (50 baznih poena manje nego sada), a na dva odsto do kraja drugog kvartala, gde bi ECB trebalo da ga zadrži.

Slični Članci