Nova evropska pravila o potrošačkim kreditima obuhvataju brojne odredbe koje dodatno štite građane, poput zabrane jednostranog povećanja limita dopuštenog i prećutnog prekoračenja, istaknuto je u raspravi na kojoj su učestvovali europoslanik Tomislav Sokol te viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Bojan Fras.
Zastupnik Sokol, koji je u ime Kluba EPP-a bio izvjestilac za Direktivu o potrošačkim kreditima, istakao je da je studija, koju je na njegov predlog izradila istraživačka služba Evropskog parlamenta, otkrila da čak 340 miliona ljudi u EU članicama ima minuse na bankovnim računima.
“Prekoračenja su jedan od najskupljih oblika zaduženja. Potrošači su u ovoj kategorije najslabije zaštićeni. Na primjer, na Malti kamate idu čak iznad 30%”, istakao je hrvatski poslanik u raspravi koju je organizovalo predstavništvo Evropskog parlamenta u Hrvatskoj te pojasnio da je stoga bilo važno u tekst nove direktive ugraditi pravila prema kojima će banke za svako povećanje minusa na računu tražiti izričiti pristanak potrošača.
Sokol je podsjetio da je istraživanje koje je sproveo HNB pokazalo je da je prešutno prihvaćeno prekoračenje na tekućem računu odobreno za gotovo 1,8 miliona potrošača u Republici Hrvatskoj, “a problem je bio što za prešutna prekoračenja nijesu vrijedila ista pravila kao za dopuštena prekoračenja”.
“Drugim riječima, banke su mogle samovoljno ukinuti takve minuse i zatražiti povrat dugovanja bez pružanja mogućnosti otplate prešutnog prekoračenja, a na tom tragu bio je i predlog Evropske komisija o ovoj direktivi. Zato sam uložio amandmane koji jačaju poziciju potrošača i drago mi je da su oni postali dio konačnog zakona o potrošačkim kreditima. Dakle, banke će po novim pravilima morati građane da unaprijed obavijeste o svakom planiranom smanjenju ili ukidanju prešutnog prekoračenja i ostaviti im mogućnost ročne otplate u dvanaest jednakih rata”, objasnio je, javlja agencija Hina a prenosi Index.hr.
Nova pravila takođerzabranjuju bankama da šalju nezatražene kreditne kartice na kućne adrese potrošača i jednostrano povećanje limita zaduženja potrošača.
“Bez izričitog pristanka potrošača banke više neće moći povećavati limit njihovog zaduženja odnosno minusa na računima. Uz to, zabranili smo oglašavanja kredita kojima se zaduženja prezentiraju olako, kao da će se potrošačima tada bitno promijeniti finansijski kvalitet života. Kreditni odnos je ozbiljan ugovorni odnosi i ne smije se banalizovati jer može imati dalekosežne i negativne posljedice za potrošače, recimo u slučaju neispunjenja obaveza. Stoga će reklame o kreditima morati da sadrže jasnu naznaku o tome da krediti koštaju”, kazao je Sokol.
Viceguverner HNB-a Fras je na panelu pozdravio nova pravila te istakao kako zaštita potrošača uvijek ide ruku pod ruku s finansijskom stabilnošću.
Direktiva koju je Evropski parlament velikom većinom od 608 glasova potvrdio na prošlomjesečnoj plenarnoj sjednici u Strazburu države članice moraće da primjenjuju najkasnije od 2026. godine. Njome se potrošački krediti prilagođavaju sveprisutnom trendu digitalizacije, a pritom se osnažuje položaj potrošača u odnosu na banke.
Na nivou EU, pravila po potrošačkim kreditima posljednji su put regulisana 2008. godine. U međuvremenu, zahvaljujući digitalizaciji temeljno su se promijenili proces donošenja odluka i generalno navike potrošača, koji sada žele lakši i brži postupak za dobijanje kredita i često podnose zahtjeve za kredite putem interneta. Na tržištu su se pojavili novi učesnici i novi proizvodi, poput kratkoročnih kredita s visokim troškovima.
Digitalizacija je dovela i do pojave novih načina digitalnog objavljivanja informacija i procjenjivanja kreditne sposobnosti potrošača s pomoću sistema za automatizovano donošenje odluka i netradicionalnih podataka. Zbog svega navedenog, bilo je potrebno prilagoditi EU pravila o potrošačkim kreditima novim okolnostima, objavilo je predstavništvo Evropskog parlamenta u Hrvatskoj.
