Proizvođači cementa, đubriva i električne energije na Zapadnom Balkanu i u Turskoj imaju samo nekoliko godina da se pripreme za međunarodnu taksu na ugljen-dioksid, koja bi trebalo da se postepeno uvede od 2023. do 2026. godine.

Taksa na CO2 zasad će se plaćati samo na direktne emisije, ali na kraju prelaznog perioda koji traje od 2023. do 2026. godine, Evropska unija će razmotriti da li će se njen opseg proširiti na indirektne emisije, kao i na druge proizvode.

Ekonomista Haris Abaspahić kaže za Klix.ba da su moguće posljedice od uvođenja takse na ugljen-dioksid po ekonomiju BiH ogromne.

„U tom kontekstu u kalkulaciju emisija ugljenika ne ulaze samo artikli prozvedeni u EU, nego i uvezeni prozvodi, da bi se spriječilo tzv. curenje ugljenika iz trećih zemalja u EU. Tako da će se izjednačiti ekološki standardi za firme van EU, a ugljenično intenzivni proizvodi koji se uvoze u EU će biti progresivno oprorezovani ili ocarinjeni tako da će postati potpuno nekonkurentni na ovom velikom tržistu tokom vremena“, kaže Abaspahić.

Sa novom objavom Mehanizama za carinsko prilagođavanje na granicama EU za proizvode koji se uvoze iz država u kojima ne postoje ove ekološke takse, EU je definisala tranzicione periode, kao i dinamiku uvođenja carina na posebne prozvode.

„Prvi proizvodi na koje će se primijeniti tzv. karbonski porez su struja, gvožđe, drugi metali, cement. Prvo direktno, a onda indirektno i na prozvode u koje su ugrađeni metali. S obzirom na to da BiH blizu tri četvrtine svog izvoza plasira na tržište EU, a da u strukturi izvoza proizvodi iz pomenutih kategorija imaju značajan udio, ove promjene će se bitno odraziti na konkurentnost energetskog i sektora metala u BiH, a potom i na niz drugih prerađivačkih industrija u srednjem roku“, navodi Abaspahić.

On podsjeća da je bitno naglasiti da je EU ostavila petogodišnji tranzicioni period koji će dati prostora zemljama da intenziviraju usklađivanje svojih politika sa politikama iz Zelenog dogovora, te stavila na raspolaganje niz olakšica i drugih instrumenata podrške, kao i finansijska sredstva za one koji ozbiljno rade na tranziciji ka zelenoj ekonomiji.