Gasovod “Južni tok” suočen je s mogućom propašću nakon što je Evropska komisija, premda se gasovod već počeo graditi u Bugarskoj i Srbiji, objavila da je projekt protivzakonit jer bilateralni ugovori, koje su države kojima prolazi Južni tok sklapale s Rusijom, nisu u skladu s energetskim propisima EU, javlja Večernji list.
Svi bilateralni ugovori koje je Rusija zbog ovog projekta sklapala s Bugarskom, Grčkom, Srbijom, Mađarskom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom nisu u skladu sa zakonima EU i o njima se mora ponovo pregovarati.
Takvo je obavjestenje Evropska komisija iz Bruxellesa poslala u Moskvu prije tri dana, a objelodanio ju je i direktor u EK zadužen za energetska tržišta Klaus-Dieter Borchardt na skupu o Južnom toku u Evropskom parlamentu u srijedu.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Svi bilateralni ugovori vezani uz Južni tok sadrže tri principa koja direktno krše zakone EU.
- Prvo, EU traži razdvajanje djelatnosti, odnosno ne dopušta da firma koja se bavi proizvodnjom i distribucijom plina ujedno bude i operater gasovoda. U slučaju Južnog toka ruska kompanija Gazprom bila bi sve to odjednom.
- Drugo, propisi EU kažu da novi gasovodi moraju biti otvoreni za treću stranu, odnosno bilo koga ko želi zakupiti dio kapaciteta. “U slučaju Južnog toka, u bilateralnim ugovorima vidjeli smo da je to gasovod za ruski plin i da nije otvoren za treću stranu”, kaže portparol EK Marlene Holzner.
- I treće, u projektu Južnog toka predviđeno je da Gazprom određuje tarifu, odnosno cijenu koja se plaća za korištenje gasovoda, dok propisi EU kažu da za svaki novi gasovod mora postojati nezavisno tijelo koje predlaže tarife, a njih zatim odobrava regulatorno tijelo.
Hrvatska nema problem
Proces ponovnog pregovaranja, odnosno usklađivanja Južnog toka s propisima EU mogao bi potrajati dvije godine, a Rusi su planirali da prva faza gasovoda proradi 2015. godine. Građevinski su radovi već počeli. Iz Evropske komisije poručuju da nemaju ovlašćenja zaustavljati bagere na gradilištima , ali da mogu pred Sudom EU početi postupak zbog povrede prava EU.
Rusi su, pak, u prvim reakcijama poručili da ne namjeravaju ponovo pregovarati o uslovima projekta Južnog toka s državama s kojima su već sklopili ugovore.
Ministar Ivan Vrdoljak komentarisao je da Hrvatska nema problem jer kroz nju ne prolazi glavni tok, već odvojak. Hrvatska je prije nekoliko godina imala šansu postati zemlja kroz koju prolazi magistralni pravac Južnog toka, ali to se nije dogodilo zbog, kako se neslužbeno tumačilo, pristupanja Evropskoj uniji.
Službeni Bruxelles oduvijek je gledao na projekt Južnog toka kao na ruski projekt kojim Moskva širi svoj uticaj, no u njemu su završile druge zemlje EU poput Bugarske, Mađarske i Slovenije te zemlja kandidatkinja za članstvo u EU – Srbija.
