Ubuduće, evropske banke će izdvajati sredstva u zajedničku kasu, koja ce štititi štednju klijenata u slučaju kolapsa banaka.
Panevropsko osiguranje depozita će biti treći stub bankarske unije EU, pošto je već uspostavljen zajednički nadzor banaka i mehanizam namirivanja povjerilaca u slučaju propasti banke, piše njemački list Standard.
Ubuduće, evropske banke će izdvajati sredstva u zajedničku kasu, koja ce štititi štednju klijenata u slučaju kolapsa banaka. Prag pokrivenosti depozita od 100.000 eura neće biti promijenjen. Ipak, prijedlog Evropske komisije, predstavljen u Strazburu početkom ove nedjelje, za neke je kontroverzan.
Konkretno, u Njemačkoj i Austriji postoji zabrinutost da druge zemlje žele da obnove svoj nestabilni bankarski sektor pristupanjem zajedničkoj garanciji depozita. Njemačke banke ne žele da budu odgovorne za „bolesne“ inostrane institucije bez mogućnosti kontrolisanja rizika.
Evropski komesar za finansijsku stabilnost Džonata Hil je prilikom predstavljanja planova, pokušao da odagna ta strahovanja rekavši da „objedinjavanje rizika i smanjenje rizika treba da idu ruku pod ruku“.
Kako je dodao, ova šema bi trebalo da ojača povjerenje Evropljana u bankarski sistem da se ne bi dogodilo – kao što je bio slučaj ljetos u Grčkoj – da štediše „pljačkaju“ svoje račune.
„Kao i svi drugi aspekti bankarske unije, ova šema će biti obavezna za sve članice eurozone, ali će biti otvorena i za svaku članicu zone eura koja želi da se pridruži bankarskoj uniji“, izjavio je Hil, čiji je cjelokupan govor objavljen na zvaničnoj stranici Evropske komisije.
Kako bi se razuvjerili skeptici, predviđen je postepeni pristup. Naime, od 2017. godine do datuma isteka, postojeće nacionalne garancije depozita treba da budu međusobno reosigurane – u razdoblju od tri godine. Banke će zatim dati svoj doprinos jačanju sistema garantovanja depozita EU (EDIS). Znači, granica će se postepeno pomjerati s nacionalnog na evropski nivo.
Do 2024. godine, EU garantna kasa će u potpunosti garantovati za neuspjehe banaka, osiguravaće depozite i štedne račune u iznosu do 100.000 eura po klijentu banke. Za sada, pojedine države garantuju za taj iznos.
Prijedlog će biti usvojen ukoliko dobije saglasnost evropskog Parlamenta.
Oštre kritike dolaze i od austrijskog Udruženja štedionica, izvještava austrijski list Kurir. Prijedlog predstavlja „ekstremno nametanje austrijskim štedišama“ i opasan je korak u pogrešnom smijeru, navodi se u saopštenju tog udruženja.
„Odvajanje poslovnog rizika od rizika odgovornosti i tereta rizika pojedinih banaka za sve štediše je neodgovorno. Tako Evropska komisija opet podržava onu ‘moralnu prijetnju’, koja je bila glavni uzrok finansijske katastrofe iz 2008. godine“, rekao je Mihael Ikrat, glavni sekretar austrijskog Udruženja štedionica.
On smatra da je sistem garancija depozita austrijskih štedionica daleko djelotvorniji od evropskog sigurnosnog sistema.
Na drugoj strani bankarski sindikati pozdravljaju zajedničko osiguranje depozita, ističući da je ono potrebno, ali da postoji problem budući da pojedine zemlje nisu sprovele mjere prema prethodnim pravilima EU za spašavanje propalih banka i za državne garancije depozita.
Capital.ba
