Evropska komisija očekuje da će ostvariti povrat od oko 2,6 posto od ulaganja sredstava koja pripadaju Centralnoj banci Ruske Federacije, a koja su zamrznuta pod sankcijama EU-a, navodi se u dokumentu u koji je “Politico” imao uvid.
EU je razmatrao zakonske opcije za korištenje zamrznutih ruskih deviznih rezervi, uključujući njihovo ulaganje za stvaranje povrata koji bi se mogli koristiti za finansiranje obnove Ukrajine.
Takav pokušaj bez presedana otvara pravna, politička i ekonomska pitanja, a zemlje EU-a prošlog su mjeseca osnovale radnu grupu koja će ispitati šta se može učiniti.
“Postoji konsenzus među državama članicama [EU] da je važno vrlo pažljivo ispitati što se može učiniti prema datim uputstvima, a što mora biti u skladu s evropskim i međunarodnim pravom”, rekao je švedski diplomata koji predsjeda Andersovom grupom za Politico.
“Nalazimo se u nevjerovatnoj situaciji i ishod bilo kojeg rješenja do kojeg dođemo vjerovatno će biti bez presedana”, dodao je.
Dokument Komisije, o kojem bi se u utorak trebao raspravljati na sastanku nacionalnih stručnjaka, objašnjava zakonsku osnovu za ulaganje u rusku imovinu, kao i povezane rizike te daje procjenu mogućeg povrata ulaganja.
S obzirom da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja “ekstremno i nečuveno kršenje” međunarodnog i humanitarnog prava, Komisija vjeruje da bi svoj slučaj mogla temeljiti na ulaganju sredstava Ruske centralne banke i ubiranju koristi u korist Ukrajine prema odredbama međunarodnog prava.
“Čini se da to opravdava ne samo do sada donesene restriktivne mjere bez presedana, nego i jednako nevjerovatnu mjeru usmjerenu na nadoknadu štete uzrokovane tim kršenjima”, navodi se u saopštenju i dodaje da će to zahtijevati prilagođavanja uredbe o sankcijama EU-a.
Takođe je naglašeno da bi preduzimanje koordiniranih akcija s G7 i drugim zemljama imalo “političke i tržišne prednosti”, s ciljem izbjegavanja zastrašivanja ulagača koji bi mogli izbjegavati evropsku financijsku infrastrukturu ako bi EU djelovala jednostrano.
Prema režimu sankcija EU-a, ako i kada se sankcije ukinu, vlasnik zamrznute imovine trebao bi moći povratiti kapital, kao i bilo koji prihod ugovoren prije nego što je imovina zamrznuta. No svaki prihod veći od toga mogao bi se prisvojiti i koristiti za obnovu Ukrajine, vjeruje Komisija.
Kvantifikacija tih prihoda ovisi o tome koliko je novca uloženo i na koji način.
EU vjeruje da se oko dvije trećine od 300 milijardi dolara rezervi ruske centralne banke zamrznutih u zemljama G7, EU i Australiji trenutno drže unutar bloka, uključujući 191 milijardu eura u Belgiji i 21 milijardu eura u drugoj neimenovanoj zemlji EU.
Ulaganje tih milijardi u “visoko ocijenjenu likvidnu imovinu” s relativno kratkim dospijećem moglo bi generisati “značajne godišnje povrate s medijanom od oko 2,6 posto”, navodi se u dokumentu Evropske komisije.
Ulaganje u kapital donijelo bi veće povrate, ali bi rizičnija klasa imovine mogla generisati gubitke do 4 milijarde eura godišnje, povećavajući “političke i finansijske implikacije” ako bi EU morala nadoknaditi Rusiji gubitke nastale ulaganjem tih sredstava.
Međutim, “gubitci se nikada ne mogu isključiti”, pa će pitanje “ko snosi bilo kakav preostali rizik u slučaju takvih gubitaka zahtijevati jasan pravni odgovor”, zaključuje Povjerenstvo.
(SEEbiz)
