Tržište hartija od vrijednosti na prvi pogled može izgledati veoma komplikovano. Posmatrajući sa strane, vjerovatno ste se nekada zapitali kako ono zapravo funkcioniše, kako se trguje akcijama i da li i vi na berzi možete trgovati hartijama od vrijednosti (HOV). U ovom postu ćemo pokušati da odgovorimo na sva ta pitanja.
Na koji način se vrši trgovina na berzi?
Za sve učesnike na tržištu hartija od vrijednosti cilj je isti – prodati kada su cijene najviše, kupiti kada su najniže. Na prvi pogled može izgledati jednostavno, ali kako berza ne bi ličila na kockanje, za dugoročan uspjeh na njoj je potrebno kvalitetno analizirati tržišna kretanja. Kako biste i vi bili što bolji u ovome, predlažem da bacite pogled na lekcije iz istorije o kretanju berze kao i na savjete velikih majstora berzanskog poslovanja.
Za dugoročan uspjeh na njoj je potrebno kvalitetno analizirati tržišna kretanja.
Proces odabira portfolija (onih HOV koje ćete kupovati) je komplikovaniji, ali i najvažniji dio trgovine hartijama od vrijednosti. Sama kupovina je krajnje jednostavna i obavjla se elektronskim putem, uz poštovanje tržišnih zakona ponude i tražnje.
Kompanije mogu pribavljati dodatni kapital inicijalnom javnom ponudom (IPO) koja predstavlja mehanizam oglašavanja ponude i prodaje emitovanih akcija. Na ovaj način preduzeće iz nekog od zatvorenih oblika prelazi u akcionarsko društvo, a njegove akcije se pojavljuju na Berzi.
Kada se kupovna i prodajna cijena usaglase, na berzi se obavlja transakcija.
Brokeri predstavljaju vezu između investitora na tržištu i Berze, jer su ovlašćeni da trguju hartijama od vrijednosti. Dakle, njima se treba obratiti u slučaju da želite da kupite ili prodate hartije od vrijednosti. U slučaju da želite da kupite akcije određene kompanije, u saradnji sa vašim izabranim brokerom određujete maksimalnu cijenu po kojoj ste spremni da ih platite. Vaš nalog za kupovinu hartija od vrijednosti broker plasira na tržište, tražeći najpovoljniju prodajnu cijenu u skladu sa vašim nalogom. Kada se kupovna i prodajna cijena usaglase, na berzi se obavlja transakcija. Broker dobija informaciju od berze da je vaš nalog realizovan, o čemu vas obavještava. Nakon procesa saldiranja koji obavlja Centralni registar HOV, vi i zvanično postajete vlasnik kupljenih akcija.
Ukoliko poželite da prodate vaše HOV, takođe se obraćete vašem brokeru, samo je sada situacija obrnuta – određujete minimalnu cijenu po kojoj ste spremni da ih se odreknete. Ako je tražnja za vašom hartijom od vrijednosti veća (na berzi ima mnogo naloga za kupovinu), njena cijena raste. Dobit ostvarujete ukoliko ste HOV prodali po cijeni višoj od one po kojoj ste je kupili.
Kada zamišljate berzu, vjerovatno prvo pomislite na ogromnu dvoranu iz filmova u kojoj mnogo bučnih ljudi pokušava da ispregovara najpovoljnije prodajne i kupovne cijene. Nekada je trgovina stvarno izgledala tako, ali se danas kupci i prodavci pronalaze elektronskim putem. Same prostorije berze su mnogo manje bučne nego nekada, iako je količina novca kojom se danas trguje mnogo veća nego ranije.
Svojim kretanjem berzanski indeksi treba da odgovore na pitanje: Šta se dešava na tržištu kapitala?
Sigurno ste, iako možda nijeste investirali na berzi, čuli za berzanske indekse – poput Dow Jones ili NASDAQ-a. Berzanskim indeksima se prikazuje prosjek cijena trgovanja, odnosno srednja vrijednost određenog skupa različitih akcija. Taj prosjek je obično ponderisan – što znači da promjene cijena akcija pojedinačnih kompanija kojima se trguje u većem obimu na berzi, imaju veći uticaj na kretanje indeksa.
U praksi se najčešće koriste kompozitni indeksi, koji predstavljaju akcije što većeg broja kompanija koje postoje na berzi, a u posljednje vrijeme su sve popularniji blue chip indeksi, kojima se obuhvataju akcije najkvalitetnijih kompanija. Investitori koji ne žele mnogo da razmišljaju često svoj portfolio kreiraju prema ovim indeksima. Indeksi se mijenjaju konstantno dok berza radi i prikazuju trend kretanja cjelokupnog tržišta kapitala.
Ako je indeks u padu, i većina akcija koje indeks obuhvata je u padu, i suprotno.
Čime se najčešće trguje na tržištu HOV?
Brojne hartije od vrijednosti mogu biti predmet kupoprodaje na tržištu. Najčešće se trguju:
- Akcije – udjeli u vlasništvu kompanije. Akcije investitoru ne garantuju nikakvu zaradu. Međutim, ukoliko je kompanija čije akcije posjedujete uspješna, možete očekivati isplatu dividende. Ona predstavlja isplatu dijela profita kompanije vlasniku akcije.
- Obveznice – dužničke hartije od vrijednosti koje, za razliku od akcija donose unaprijed utvrđen prinos. Mogu ih izdavati države, lokalne zajednice, banke, preduzeća. Organizacija koja emituje obveznice to najčešće radi zbog potrebe za novim sredstvima u slučajevima kada je kreditna aktivnost banaka ograničena, a na tržištu postoji dovoljno sredstava ulagača spremnih za investiranje.
Interesantno je pomenuti da je 2009. godine vrijednost emitovanih korporativnih obveznica na svjetskim tržištima prvi put premašila visinu odobrenih kredita, usljed ograničene kreditne aktivnosti banaka zbog tadašnje svjetske krize.
Vrijeme za investiranje
Porazgovarajte, saznajte detalje i uslove pružanja brokerskih usluga
Da biste prodali ili kupili hartije od vrijednosti, morate sklopiti ugovor o posredovanju u kupoprodaji HOV sa brokerskom kućom i otvoriti vlasnički račun u Centralnom Registru HOV, ukoliko ga već ne posjedujete.
Zarad što jednostavnijeg pristupa berzi, danas banke nude i usluge brokera, što znatno olakšava cjelokupnu proceduru pristupa klijenata tržištu hartija od vrijednosti.
Veoma je važno da kao početnik ne reagujete nepromišljeno i da na tržište uđete postepeno. Kada investirate važno je da znate:
- Koja sredstva možete opredijeliti za ulaganje, kako ne biste došli u situaciju da hartije od vrijednosti morate prodavati, bez obzira na stanje na tržištu.
- Rok na koji ste spremni da čekate da vam ulaganje donese zaradu.
- Koliko ste u stanju da kontrolišete svoje emocije i budete strpljivi. Iako na prvi pogled izgleda manje važno, strpljenje često igra odlučujuću ulogu i razdvaja uspješne od neuspješnih investitora.
Šta ako se desi da investirate sav svoj novac baš pred krah tržišta? To bi, osim što vam nanosi finansijsku štetu, moglo poljuljati vaše samopouzdanje kao učesnika na tržištu i odvratiti vas od daljih pokušaja. Da biste izbjegli takve situacije, „razvucite“ svoju kupovinu na nekoliko mjeseci i tako smanjite rizik od sloma tržišta i nepredviđenih situacija.
Na kraju, ne zaboravite da odvojite vrijeme za informisanje o kretanjima na tržištu hartija od vrijednosti, makar jednom sedmično. Mi u Erste banci smo tu da vam damo tačne i precizne informacije, kao i da vam pomognemo u donošenju odluka. Srećno!
Rade Deretić je stručni saradnik za brokerske poslove u sektoru riznice Erste Banke
Izvor: blog Erste banke
