Ukoliko Elektroprivreda, kao državno preduzeće, krene u postupak kupovine željezare, dužna je da se, u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći, obrati Agenciji za zaštitu konkurencije za mišljenje o usklađenosti sa zakonom – kazao je Pobjedi predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović.

Obaveze

Imajući u vidu da AZK, za sada, od EPCG nije dobio nikakav zahtjev, Damjanović navodi da je o tome informisan samo iz medija.

“Eventualna kupovina željezare od strane EPCG može biti realizovana isključivo u skladu sa pravilima o kontroli državne pomoći uz poštovanje protokola 5 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2007. godine, koji propisuje obavezu države da saglasnost i završnu riječ na eventualnu dodjelu državne pomoći u sektoru čelika, osim od AZK traži i od Evropske komisije”, objašnjava Damjanović.

Dodaje da bi ta kupovina podrazumijevala ozbiljan plan restrukturiranja sa jasnim projekcijama za narednih pet godina u kom bi željezara, u skladu s pravilima, zadovoljila uslov i učestvovala sa najmanje 40 odsto sopstvenih sredstava.

Crna Gora se, ukazuje Damjanović, potpisivanjem SPP-a obavezala da će sve državne pomoći dodjeljivati na osnovu istih pravila koja važe za članice EU i u naše zakonodavstvo implementirala kompletnu regulativu.

“Sektori čelika i uglja se sa posebnom pažnjom prate u EU i bilo kakva intervencija države mora biti strogo kontrolisana, a eventualna pomoć dodijeljivana isključivo po pravilima kontrole državne pomoći. Istim sporazumom obavezali smo se da ćemo EU informisati o svakoj mjeri u tim sektorima te stoga imamo obavezu pune razmjene informacija sa EU”, navodi Damjanović.

Ukazuje da EPCG, kao i svako ko upravlja i raspolaže javnim sredstvima, može biti davalac državne pomoći, a osim obaveza prema EK, postoji i dodatna obaveza prema Energetskoj zajednici iz Beča koja prati sve eventualne državne pomoći u sektoru energetike. Podsjeća da su iz EZ u prošlosti u više navrata pozivali državu da se izjašnjava u vezi ranijih subvencija u tom sektoru.

To što je AZK u saznanju, iz medija, da EPCG planira da kupi željezaru, ne daje im mogućnost da pokreću bilo kakav prethodni postupak kojim bi se utvrdilo da li je taj plan u skladu sa zakonom, prije nego ovo preduzeće od njih zatraži saglasnost, već bi eventualno mogli samoinicijativno da postupe tek ukoliko se posao realizuje.

“Ispitni postupak se pokreće onog momenta kada smo u saznanju da je državna pomoć dodijeljena bez naše saglasnosti. Nadam se da ćemo izbjeći takav scenario, jer bi to bilo veoma loše ocijenjeno i od strane EK, a da ne pričam o tome da bi predstavljalo kršenje međunarodnog ugovora SPP i imalo bi značajne reperkusije na ukupan pregovarački proces”, navodi Damjanović.

Zakonitost

Pretpostavlja da bi u tom slučaju EK iskoristila svoje pravo iz ovog sporazuma i pozvala državu na punu razmjenu informacija i obavezu da AZK, a onda i EK, daju ocjenu te transakcije.

Na pitanje Pobjede, šta se dešava ukoliko se posao realizuje, pa se naknadno utvrdi da je u suprotnosti sa zakonom, Damjanović naglašava da svaki potencijalni davalac državne pomoći mora AZK-u prijaviti državnu pomoć prije nego je dodijeli što znači da je nezakonita svaka pomoć dodijeljena bez njihove prethodne ocjene, kada su dužni da pokrenu ispitni postupak. Ne isključuje mogućnost da se u tom postupku može utvrditi da je pomoć zakonita, ali ukazuje na posljedice za slučaj da se utvrdi suprotno.

“Ukoliko se utvrdi da pomoć nije usaglašena sa pravilima, da nedostaje plan restrukturiranja ili nema sopstvenog učešća, u ovom slučaju željezare, takva državna pomoć će se cijeniti kao neusklađena državna pomoć sa zakonom i u toj situaciji AZK donosi rešenje kojim nalaže da se predmetna pomoć vrati u predviđenom roku sa kamatom od dana dodjele”, ukazuje Damjanović.

Na ivici obaveze

Vlada je bila na ivici obaveze da od AZK traži mišljenje prije nego je odlučila da na berzi za 15 miliona eura kupi akcije EPCG, ocijenio je Damjanović dodajući da ne bi ništa loše napravila da je to i uradila.

“Sa aspekta Zakona o kontroli državne pomoći najprije je relevantna vlasnička struktura preduzeća, u konkretnom slučaju EPCG, jer je moguće da je država imala određenu ekonomsku logiku i da se u konkretnom slučaju ponašala kao privatni investitor i željela da podigne vrijednost svog preduzeća. Dokapitalizacije i druga ulaganja države u sopstveno preduzeće, često isključuju prisustvo državne pomoći, ukoliko su primjenjena načela tržišnog ulagača. Sa stanovišta državne pomoći, imam rezervu u dijelu da li je EPCG preduzeće u poteškoćama”, kazao je Damjanović.

Ideja Aleksandra Damjanovića i Milutina Đukanovića

Premijer Dritan Abazović je polovinom avgusta saopštio da je EPCG dato zeleno svjetlo da započne pregovore sa turskom kompanijom Tosjali oko kupovine željezare.

Kazao je da su mu ministar finansija Aleksandar Damjanović i Milutin Đukanović iz EPCG iznijeli realan biznis plan te da državu najviše interesuje da zaštiti radnike koji su od 1. septembra ostali bez posla.

Đukanović je kazao da željezara ima dobar energetski potencijal za solarnu energiju te najavio da će EPCG sagledati stanje i odlučiti koji dio osnovne djelatnosti može opstati. Do sada nije prezentovan plan na osnovu kog EPCG planira da kupi fabriku niti je saopšteno u kojoj su fazi pregovori sa Tosjalijem.

Izvor: Pobjeda