Tri stvari bi mogle da dominiraju vijestima u mjesecima koji dolaze: energetska kriza u Evropi, urušavanje vrijednosti različitih vrsta imovine i niz bankrotstava država u razvoju, te dalje urušavanje tržišta akcija.
Inflacija će ostati važna tema, ali je u ovom trenutku vrlo teško predvidjeti smjer i snagu trenda, piše Jutarnji list.
Članice EU koje su poznate po kvalitetnijem planiranju i boljoj pripremi već su označile energetsku krizu kao nacionalni problem broj jedan.
Grijanje noću ograničiti na 17 stepeni
Nakon što je Rusija prošlog mjeseca drastično smanjila isporuke energenata, u Njemačkoj je nastala situacija slična onoj kada su šok izazvale cijene nafte 1973, ali je sada problematika kompleksnija. Njemci racionalnije troše toplu vodu, štede na grijanju otvorenih bazena, smanjuju broj upaljene javne rasvjete, ministri preporučuju kraće tuširanje… a Vonovija – najveći iznajmljivač stanova i kuća u Nemačkoj – najavljuje da će grijanje noću ograničiti na 17 stepeni.
Predsjednik Njemačkog udruženja gradova poziva gradske uprave na gašenje javne rasvjete noću, kao i na isključivanje semafora, na zaustavljanje tople vode u javnim zgradama, muzejima i sportskim centrima, prestanak osvjetljavanja istorijskih zgrada i turističkih atrakcija, povećanje temperature na klima-uređajima itd.
U distriktu Lan-Dil već nema tople vode u školama i u 60 teretana. Dizeldorf je zatvorio kompleks bazena Minster-terme. Bolja situacija je u Berlinu, gdje su „samo“ isključili termostate na bazenima. Građani masovno kupuju peći na drva ili obnavljaju stare. Eksplodirala je prodaja ogrijevnog drveta, peleta i uglja. Velika je tražnja za kanisterima za gorivo.
U Njemačkoj se procjenjuje da su troškovi energije za domaćinstva s 4 člana porasla do 200 odsto i to na 3.800 eura godišnje. No, najdramatičniji trošak donijeće racionalizacija potrošnje u industriji te posljedično smanjivanje industrijske proizvodnje. Njemačka je dobro sređena država s velikim energetskim potrebama pa je najbolji primjer za to kuda može voditi energetski deficit čak i za članice EU s ogromnim finansijskim rezervama.
S obzirom na to da se poslovni mediji najviše fokusiraju na ekonomske i finansijske probleme zapadnih demokratija, ispod radara prolazi drama koja se razvija na tzv. tržištima u razvoju. Liban i Šri Lanka već su prestali da isplaćuju obaveze prema vlasnicima nacionalnih obveznica.
Nedavno je vještački bankrotirala i Rusija. Pitanje je koliko dugo finansiranje rata može da izdrži Ukrajina, čak i uz pomoć Zapada.
Četvrtina biliona dugova država u razvoju visokorizično
Procjenjuje se kako je oko četvrtina biliona dugova država u razvoju visokorizična, te je vrlo izgledno kako će niz zemalja bankrotirati zbog rasta cijene refinansiranja dugova. Prema podacima koje daje Bloomberg, velike su šanse da bankrotiraju Egipat, Tunis, Pakistan, Gana, Salvador… Ukupno je 19 nacija u kojima živi više od 900 miliona ljudi u nekom stanju finansijskog stresa koji će rezultirati bankrotstvom, odnosno prestankom plaćanja obaveza međunarodnim investitorima, te će veći dio njih sigurno izgubiti sposobnost plaćanja dugova.
Ugroženo je plaćanje petine (oko 17 odsto) ukupnih dugova tržišta u nastajanju, teških 1,4 biliona dolara. Finansijska kriza tržišta u razvoju povratno će uticati na finansijske performanse zapadnih zemalja. Bankrotstva niza zemalja u razvoju produbiće ionako tešku ekonomsko-socijalnu situaciju njihovih domaćinstava i biznisa. Oko četvrtine obveznica zemalja u razvoju, koje po pravilu nose prinose više od 10 odsto, sada je pred bankrotstvom, a ukupna vrijednost indeksa Bloomberg USD Aggregate Soverign potonula je od početka godine za 20 odsto, što je više nego cjelokupni gubitak u kriznoj 2008. godini.
Logično je očekivati nastavak urušavanje vrijednosti na zapadnim berzanskim tržištima, iako se tu procjene razlikuju. Dok Vol strit optimistično i dalje kolektivno očekuje 10-postotni rast zarada u S&P-u, Belkin Report, na primjer, predviđa urušavanje od minus 48 odsto, kao 2009. godine.
Izvor: Biznis i finansije
