Crna Gora, Bosna i Hercegovina (BiH) i Srbija nisu spremne da uspješno provedu energetsku tranziciju i suočavaju se sa “savršenom olujom”, haotičnom situacijom u kojoj su procesi tranzicije neupravljivi, sa nesagledivim socio-ekonomskim posljedicama, navodi izvještaj Barometar o tranziciji održive energije pod nazivom Savršena oluja – nekontrolirana dekarbonizacija energetskog sektora Zapadnog Balkana.
Barometar održive energetske tranzicije daje pregled situacije u BiH, Srbiji i Crnoj Gori na temelju ankete od 126 predstavnika vlada, ministarstava, regulatora i državnih elektroprivreda, kao i privatnih kompanija, akademske zajednice i nevladinih organizacija.
Istraživanje su tokom 2021. proveli think-tankovi NERDA, ASOR i CLEAR u sklopu REPCONS 2.0 projekta. Autori izvještaja su profesor Mirza Kušljugić s Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, profesor Nikola Rajaković s Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Damir Miljević, konsultant za energetsku tranziciju iz BiH i Miroslav Vujnović, finansijski konsultant iz Srbije.
U svijetlu nalaza istraživanja, ključna preporuka Crnoj Gori, BiH i Srbiji je da što prije otvore javne konsultacije o energetskoj tranziciji kako bi se razriješile sve nejasnoće. Autori su kao poruku Barometra 2021. odabrali latinski izraz “Periculum in mora” (opasnost u kašnjenju), budući da namjeravaju sastavljati izvještaje svake godine za svaku od šest ugovornih strana Energetske zajednice.
Mirza Kušljugić, jedan od autora izvještaja, kaže za Balkan Energy News da su tri zemlje načelno prihvatile energetsku tranziciju, ali da je ne doživljavaju kao hitnu stvar i odugovlače.
To je, prema njegovim riječima, zato što ne uspijevaju da uoče prilike koje dolaze s energetskom tranzicijom, ključnim elementom “zelenog rasta” i Treće industrijske revolucije. Istovremeno, na dekarbonizaciju se gleda kao na obavezu koju nameću institucije Europske unije (EU), dodaje.
No, vremena za gubljenje nema s obzirom da će se ključni procesi u ovoj tranziciji odvijati u sljedećih deset godina. Kako bi ti procesi bili održivi i uspjela energetska tranzicija, kaže Kušljugić, država mora preuzeti uzde dekrabonizacije energetskog sektora kako bi osigurala sigurnost opskrbe i spriječila velike društvene poremećaje.
To se može postići samo širokim društvenim konsenzusom o viziji i putokazu dekarbonizacije i uključivanjem svih sudionika u cijelom društvu da pomognu u sprovođenju ove “složene psihološke transformacije”.
Ako se tranzicijom ne upravlja na održiv način, kaže Kušljugić, ona će biti nekontrolisana, pod uticajem tržišta i vanjskih političkih pritisaka, što može dovesti do nekontrolisane transformacije ekonomije i društva koja može rezultirati scenarijom “savršene oluje”.
Stoga autori izvještaja preporučaju svim državama da hitno počnu javne konsultacije o procesu energetske tranzicije, kako među stručnjacima, tako i među širom javnošću, jer postoji mnogo nejasnoća i neizvjesnosti koje donosi ovakva radikalna transformacija, navodi Balkan Energy News, prenosi Indikator.ba.
