Zbog nestašice struje Kina bilježi rekordno poskupljenje uglja, jer povećava proizvodnju iz termoelektrana.
U zemljama okruženja najavlju poskupljenje i struje i gasa, a cio region suočava se sa nikada skupljim naftnim derivatima.
Dok iz Rusije stižu signali za smirivanje tržišta gasa, Evropska komisija predočava mjere za ublažavnje energetske krize.
Samo za dva mjeseca barel je skočilo 15 odsto što već preliva cijene na pumpe, jer cio region zavisi od uvoza nafte.
U Hrvatskoj kažu gorivo nikad skuplje – za litar dizela treba dati gotovo euro i po, u Crnoj Gori 1,3 eura, a u Sloveniji 1,3 eura. I u Bosni i Hercegovini, gdje je još uvek najjeftinije, poskupljenja su učestala, posebno gasa za automobile.
“Vidjećemo kako će se stvari razvijati, vidjećemo kakve će između ostalog biti i preporuke Evropske komisije, kakvo će biti ponašanje i drugih zemlja pa nećemo ni mi odstupati”, poručuje ministar finasija Hrvatske Zdravko Marić.
I Udruženje nafnih kompanija Srbije predlaže vladi da preispita državna zahvatanja i donese privremene mjere, jer od avgusta, cijene derivata sedmično rastu najmanje za dinar.
Putin: Mi smo spremni da povećamo isporuke
I dok u OPEK-u očekuju da cijene crnog zlata posustanu, ruski predsjednik Vladimir Putin je obazriv – cijena barela kaže, može ići i do 100 dolara.
Odbacuje i tvrdnje da je Rusija smanjila isporuke gasa Evropi iz političkih razloga, posebno preko Ukrajine.
“Ako traže da povećamo isporuke, mi smo spremni to da uradimo. Povećaćemo količine onoliko koliko od nas traže naši partneri. Niko neće biti odbijen”, poručuje Putin.
A na listi mera za stabilizaciju energetskog tržišta koje Evropska komisija predlaže zemljama članicama, jeste zajednička nabavka i skladištenje gasa i nastavak ulaganja u zelenu energiju. Kratkoročno akcenat stavljaju na najugroženije.
Komesarka za energiju Evropske unije Kadri Simson kaže da zbog velikog rasta cena energije, države članice prioritet treba da daju za pomoć siromašnim domaćinstvima i malim poduzećima, poput olakšica u plaćanju računa, privremenom odlaganju plaćanja i isključenja sa mreže, privremenim smanjivanjem poreza i doprinosa.
Prognoza Međunarodnog monetarnog fonda ukazuje na to da će se trend skupih energenata preliti na iduću godinu i da popuštanje treba očekivati tek krajem prvog tromesečja 2022. godine.
Izvor: RTS/RTCG
