Prošlonedjeljna emisija obveznica u Srbiji, od čak 111 milijardi dinara (oko 945 miliona eura) nije bila toliko zapažena (bar ne medijski) u Crnoj Gori. Ipak, emisija državnih obveznica ostaje ključni instrument finansiranja budžetskih potreba i razvojnih projekata, kako u Crnoj Gori, tako i u komšiluku.

Svaka država prilagođava uslove emisije obveznica trenutnim ekonomskim prilikama i potrebama, i te emisije omogućavaju joj ne samo pokrivanje budžetskog deficita već i unaprjeđenje domaćih finansijskih tržišta, privlačenje stranih investitora i podršku dugoročnom ekonomskom razvoju…

Različiti su i uslovi, kamatne stope, i ročnosti, pa se tako ističe Hrvatska (2020), sa kamatom od 1,5% za euroobveznice s rokom dospijeća od 11 godina; najsvježija je Srbija (2025) sa 5,25% za dinarske obveznice sa rokom dospijeća od 10 godina, a tu je i naših 5,88% iz 2024. godine, a međunarodnu emisiju crnogorskih obveznica, sa rokom dospijeća od 7 godina. Ovaj raspon kamatnih stopa odražava različite faktore, uključujući u prvom redu kreditni rejting zemlje, opšte ekonomske uslove, inflaciju, te percepciju rizika od strane investitora za konkretnu državu. Niže kamatne stope ukazuju na veće povjerenje investitora i bolju ekonomsku situaciju, dok više stope mogu odražavati veći percipirani rizik ili nepovoljnije ekonomske uslove.

Crna Gora čeka i budžet i Odluku o zaduživanju

Crna Gora se u posljednjim godinama značajno oslanja na emisiju obveznica kako bi osigurala sredstva za svoje budžetske potrebe. Tokom 2024. godine, Ministarstvo finansija Crne Gore realizovalo je emisiju obveznica na međunarodnom tržištu, gdje je iznos emisije bio 750 miliona dolara, rok dospijeća 7 godina, a kamatna stopa 5,88% godišnje. Namjena je bila refinansiranje dospjelih dugova iz 2024. i 2025. godine.
Planirana je, za ovu godinu, domaća emisija retail obveznica ove godine, u iznosu od 50 miliona eura, sa rokom dospijeća od dvije godine, gdje je cilj aktivnije uključivanje domaćih investitora u finansiranje državnih potreba. Plan je da se emisija odvija u dva kruga – prvi krug namijenjen stanovništvu, a drugi profesionalnim investitorima i pravnim licima. Ipak, ovo je samo manji dio, jer Vlada Crne Gore planira zaduženje od čak 900 miliona eura u 2025. godini, kako je navedeno u Strategiji za upravljanje javnim dugom do 2027.

Ipak, važno je dodati nekoliko ključnih napomena vezanih za trenutnu situaciju:

• Planirana domaća emisija obveznica za 2025. godinu trenutno je usporena. Razlog tome je što Budžet države za 2025. godinu još nije usvojen, niti je donijeta Odluka o zaduživanju. Ova situacija stavlja planiranu emisiju obveznica na čekanje. Bez usvojenog budžeta i Odluke o zaduživanju, Ministarstvo finansija nema zakonski okvir za realizaciju nove emisije državnih obveznica. Stoga, iako postoje planovi za emisiju, njihova realizacija zavisi od političkih i zakonodavnih procesa koji tek trebaju biti završeni. Ova neizvjesnost može uticati na finansijsko planiranje države i potencijalno odgoditi ili izmijeniti prvobitne planove za emisiju obveznica.

Srbija uspješno emitovala dinarske obveznice

Srbija je aktivna na tržištu državnih obveznica, s brojnim emisijama prilagođenim domaćim i stranim investitorima. U januaru ove godine, Ministarstvo finansija Srbije prvi put je emitovalo dinarsku obveznicu s rokom dospijeća od 10 godina. Ova emisija bila je posebno značajna zbog svoje dužine trajanja i interesa stranih investitora. Iznos emisije bio je 111 milijardi dinara, tj. 945 miliona eura. Kamatna stopa je 5,25% godišnje, a učešće stranih investitora bilo je preko 40%. Planirana namjena je refinansiranje postojećeg duga i budžetske potrebe.
Pravna regulacija emisije obveznica u Srbiji definisana je Uredbom o opštim uslovima za emisiju i prodaju državnih hartija od vrijednosti, što obezbjeđuje transparentnost i sigurnost procesa.

Hrvatska  sa jeftinim euro-obveznicama

Hrvatska je tokom posljednjih godina aktivno koristila emisiju državnih obveznica, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Naprimjer, u 2020. godini, Hrvatska je emitovala euroobveznice kako bi refinansirala dug i finansirala budžetske potrebe, i to je bila vrlo povoljna međunarodna emisija, u iznosu od dvije milijarde eura, rok dospijeća bio je 11 godina, a kamatna stopa svega 1,5% godišnje.
Domaća emisija realizovana je, npr, marta 2023, u iznosu 1,085 milijardi eura, rok dospijeća je 2033. godina, kuponska kamatna stopa je 3,875% a prinos je 3,987%. Ova emisija je tada privukla značajan interes investitora, s potražnjom koja je premašila 1,7 milijardi eura. Međunarodna emisija realizovana je iste godine, u oktobru, u iznosu 1,5 milijardi eura, rok dospijeća bio je 2033. godina, kuponska kamatna stopa 4,25%, a prinos 4,375%.

Hrvatska je nastavila s domaćim emisijama koje su usmjerene ka privlačenju domaćih ulagača i održavanju stabilnosti finansijskog sistema. Zakon o tržištu kapitala u Hrvatskoj pruža pravnu osnovu za izdavanje državnih obveznica, osiguravajući transparentnost i regulatornu sigurnost.

Slovenija ove godine sa  kamatom 3,4 odsto

Slovenija je u posljednjih pet godina aktivno koristila tržište obveznica za finansiranje državnog proračuna i upravljanje javnim dugom. U januaru 2025. godine, Slovenija je izdala obveznice u ukupnom nominalnom iznosu od 261 miliona eura, s rokom dospijeća 2027. godine i godišnjom kamatnom stopom od 3,40%. Ove obveznice su namijenjene fizičkim osobama s prebivalištem u Sloveniji, što pokazuje nastojanje države da diversificira bazu investitora i potakne domaću štednju.

Slovenija tradicionalno finansira čak 85% svog javnog duga putem izdavanja obveznica, što je znatno više u poređenju s Hrvatskom koja putem obveznica finansira oko 60% javnog duga. Sve državne obveznice Slovenije kotiraju na Ljubljanskoj berzi, osim euroobveznica i obveznica izdanih za posebne svrhe restrukturiranja.

Uprkos relativno razvijenom tržištu državnih obveznica, slovenačko tržište korporativnih obveznica ostaje slabo razvijeno, pa slovenačne kompanije i dalje preferiraju bankarske kredite kao glavni izvor finansiranja, smatrajući ih jeftinijim izvorom sredstava

Bosna i Hercegovina i zaduživanja entiteta

U posljednjih pet godina, Bosna i Hercegovina nije emitovala državne obveznice na nivou zemlje. Međutim, entiteti Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republika Srpska (RS) su bili aktivni na tržištu obveznica.
Federacija Bosne i Hercegovine
FBiH je u julu 2022. godine emitovala sedmogodišnje obveznice u vrednosti od 30 miliona KM. Ova emisija je bila 100% uspješna, ali je potražnja bila niža nego u prethodnim emisijama. Kamatna stopa na ove obveznice iznosila je 3,5%, što je predstavljalo značajan porast od 2,4 procentna poena u odnosu na slične emisije iz aprila 2021. godine. Ovo povećanje kamatne stope odražava promjene na tržištu i percepciju rizika vezanog za entitetski dug.
Republika Srpska
RS je takođe bila aktivna na tržištu obveznica. U junu 2023. godine, RS je imala značajno dospjeće od 168 miliona evra za svoje prve euroobveznice izdate na Bečkoj berzi. Pored toga, RS je emitovala obveznice na Banjalučkoj berzi, gde su prinosi za petogodišnje obveznice u 2021. godini iznosili oko 3%, dok su za iste ročnosti na Londonskoj berzi dostigli i do 5%. Važno je napomenuti da se tržište obveznica u BiH suočava sa izazovima likvidnosti, posebno u FBiH, gdje je sekundarno tržište često neaktivno. S druge strane, sekundarno tržište entitetskih obveznica RS je značajno aktivnije.

• Jasno je da emisija državnih obveznica ostaje ključni instrument finansiranja budžetskih potreba i razvojnih projekata u državama bivše Jugoslavije, gdje je emisija obveznica evoluirala je u skladu s ekonomskim okolnostima i specifičnim potrebama svake države.

(Bankar.me)