Kada je saobraćaj u pitanju, ne smijemo se zatvarati u nekakve granice. Mi smo mali u odnosu na mnoge zemlje. Evo, kada je broj stanovnika u pitanju, Crna Gora i Hrvatska nemaju ni pet miliona. A to je jedan Milano… S druge strane, nas je u Hrvatskoj sve manje i ne budemo li napravili nešto za buduće naraštaje – neće nas biti. A novca ima, svega ima, treba samo dobro uložiti. I treba ići naprijed, kaže čelnik Lučke uprave Zadar Emil Bilić.

Protekla sedmica bila je posebna za sve one koji su direktno ili posedno uključeni i pomorski saobraćaj i turizam na Jadranu. Treći bijenalni skup Adriatic Sea Forum prvi put je održan u Crnoj Gori, a na jednom mjestu mogli su se čuti statovi i iskustva ne samo našeg mora, već cijelog Mediterana. Među njima je bio direktor Lučke uprave Zadar, Emil Bilić, sa kojim je redakcija Analitike razgovarala o perspektivama kako crnogorske, tako i hrvatske obale i luka.

On smatra racionalnom odluku Vlade da privatizuje Luku Bar, ali da nije loše sačekati dok se ne napravi auto-put.

“To je racionalna odluka. Time ćete, znači, dobiti neki novi kvalitet luke i ona će moći bolje da se koristi. U saobraćajnom smislu, biće mnogo bolje povezana nego što je to do sada bilo prevozom „po šumama i gorama“, jer je pruga jedina veza.Takva odluka nije politika, to je život”, rekao je Bilić.

Luka Zadar je, prema njegovim riječima, akcionarsko društvo koje je koncesionar teretnog dijela luke. Sada na poziciji Gaževica, pored postojeće teretne luke je napravljena nova, putnička luka – u prvom redu za trajekte – ali koja ima kapacitete za prijem kruzera ili „ro-ro“ brodova koji bi iskrcavali, recimo, neka vozila. I svaki vez ima rampu.

On podsjeća da je luka na čijem je čelu počela da radi 1. aprila 2015. godine, te da je rastod 10%  prometa vozila – putničkih, kamiona, kombija – zabilježen već u narednoj godini.

– Imali smo više od 400.000 prevezih vozila na godišnjem nivou. To je jedan respektabilan broj koji pokazuje koliko je bilo opravdano napraviti novu luku. Na hrvatska ostrva se sve više ide vozilima. Zadarska ostrva nisu tako velika kao splitska, niti poznata kaoHvar, ali su spremna za razvoj, jer na njima nema ničega. Pogotovo Dugi otok, koji je specifičan po lijepoj uvali koja je i park prirode Telaščica, po lijepim plažama i svetioniku. Taj akvatorijum je sve više interesantan pa zato sada postoji linija Zadar – Dugi otok na kome imamo lijepi rast prometa – dodao  jeBilić.

ANALITIKA: Lukom Bar, iako je kapacitetom manja,od ranije ima izdvojen dio koji se odnosi na prevoz tereta i koji funkcioniše posebno. Sada, kao akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu države, trebalo je da bude prodato ali je u posljednji tren to odgođeno – barem do završetka dijela autoputa.

BILIĆ: To je racionalna odluka. Time ćete, znači,dobiti neki novi kvalitet luke i ona će moći bolje da se koristi. U saobraćajnom smislu, biće mnogo bolje povezana nego što je to do sada bilo prevozom „po šumama i gorama“, jer pruga jedina veza.Takva odluka nije politika, to je život.

Luka Zadar je tako dobila kvalitet sa autoputem A1, Zagreb – Ploče. Ali, on ide na čak 17 kilometara pored Zadra. Radi poboljšanja dolaska u našu luku i, generalno, kvaliteta usluge, napravljena je jedna brza saobraćajnica od autoputa do luke, sa po dvije saobraćajne trake u oba pravca. To nam daje taj kvalitet.

ANALITIKA: Da li je Luka Zadar dobila i značajnije mjesto na Jadranu, zahvaljujući infrastrukturi koju ste pominjali, poput novog terminala i saobraćajne povezanosti?

BILIĆ: Prije izgradnje novog terminala, bili smo zarobljeni u uvali baš u srcu Zadra i luka se tu razvijala nekih 50-tak godina. Međutim, posljednjih 20 godina ona je kočila razvoj cijelog grada. Izmiještanje trajektnog saobraćaja bilo je predviđeno još prije 40 godina, pa je zato Gaževica godinama čuvana da se, kada se steknu svi uslovi, investira upravo na tom području. I nakon donešene odluke – dok se sve to projektovalo, dok su se riješila pitanja vlasništva nad nekim zemljištem -luka je počela da se gradi 2009, a završena prije dvije godine.

Veliki objekat poput luke puno košta, ali smatram da je Zadar to zaslužio. Bio je toliko zapostavljen kroz bližu istoriju, da je ovo konačno bili verifikacija položaja, značaja, uticaja i svega onoga što Zadar i cijeli njegov region jeste. I to ne samo u Hrvatskoj, već i na Jadranu.

ANALITIKA: S obzirom na to da je Crna Gora u pregovarima o ulasku u Evropsku uniju, da li već sada treba razmišljati o tjesnijem povezivanju luka Jadrana, koje bi mogle dobro da sarađuju i zajedno funkcionišu?

BILIĆ: Baš sam o tome pričao sa kolegama iz Italije i Grčke. Neki od njih su, recimo, u Crnu Goru morali da putuju preko Istanbula. Jedna normalna brodska linija koja bi povezala sve bitnije luke u Jadranskom moru, bez obzira na državu kojoj pripada, bilo bi končano priznanje i priobalnog dijela tih država i pomorskog saobraćaja. Ne smijemo se zatvarati. Takođe, ne smijemo se samo orijentisati na avionski saobraćaj, jer nas to može odvesti u drugu krajnost… Ovako, u brod sjednete kao gospodin, krene niz Jadran, gledate ljepote obale, ostrva, zoru, zalazak sunca… I potupno opušteni stignete na svoju destinaciju. Više puta sam išao do Hvara, Korčule – pa, to su putovanja za pamćenje! To je jedan impresivan događaj koji ostaje za duže vrijeme.

Zato, kada je saobraćaj u pitanju, ne smijemo se zatvarati u nekakve granice. Mi smo mali u odnosu na mnoge zemlje. Evo, kada je broj stanovnika u pitanju, Crna Gora i Hrvatska nemaju ni pet miliona. A to je jedan Milano… S druge strane, nas je u Hrvatskoj sve manje i ne budemo li napravili nešto za buduće naraštaje-neće nas biti. A novca ima, svega ima, treba samo dobro uložiti. I treba ići naprijed.

Ja sam, eto, do sada najbliže Crnoj Gori bio u Konavlima, iako sam se sretao sa mnogo ljudi iz Crne Gore kroz studije i nekim ranijim poslovima. I imao sam veliku želju da posjetim ovaj dio obale. Na kraju krajeva, imamo ne samo skoriju, već i raniju zajedničku istoriju, orijentisanu na more. Zato stvarno moramo sarađivati. Meni je žao što se sve tako dogodilo, što se sve rasparčalo. Volio bih da neka lokalna samouprava, potpomognuta državom, napravi jedan kapacitet kroz koji bi mogli i dalje da se povezujemo.

ANALITIKA: Pomorska plovidba iz Bara nedavno je sa Jadrolinijom iz Rijeke potpisala ugovor na osnovu kojeg će hrvatska kompanija sada obavljati feribotski prevoz između Bara i Barija. Da li to možemo shvatiti i kao uvod u već pomenute linije koje bi povezale hrvatsku i crnogorsku obalu Jadrana?

BILIĆ: Na neki način – jeste. Ali, prvo treba ići na linije između dvije obale Jadrana. Onda može doći do linije duž jedne obale. Jer, šteta je da se te dobre infrastukture ne koriste. Ne bude li to, recimo, u Zadru iskorišteno za nekih najviše pet godina, pitaćemo se – čemu svo ulaganje? Ostaćemo na sadašnjim načinima prevoza ljudi, vozila, roba… Ničego novog, nema saradnje, nema zajedničkih poslova. Samo opravdanja za ono što nismo uradili.

Foto: Zadarski list