Da ste političar i da obavljate određenu ulogu u vlasti, i uz to da vam je država de facto u ratu, vjerovatno najgori posao koji vas može zadesiti bio bi upravljanje finansijama. Upravo takva sudbina zadesila je Elviru Nabiulinu – guvernerku Centralne banke Rusije (RBC).

Iako se od početka ruske invazije na Ukrajinu svijet prilično polarizovao te se na sve istočno od Ukrajine, i što je zaslužilo i što nije, gleda kao na zlo, to i dalje ne mijenja činjenicu da i sa one strane barikade postoje zvaničnici koji ne mogu utjecati na rat, ali koji trpe apsolutno sve njegove posljedice.

Od 24. februara i ulaska ruskih trupa u Ukrajinu, Rusija se suočila s do sada neviđenim ekonomskim sankcijama. Evropska unija uvela je embargo na naftu i plin, nekoliko paketa sankcija, banke su isključene iz međunarodnog SWIFT sistema, a i brojne strane kompanije rekle su “Do svidanja” Rusiji.

Sve je to neminovno utjecalo i na rusku ekonomiju i finansijska kretanja u ovoj državi. Uprkos tome, čini se kako stvari u Rusiji još uvijek nisu izmakle potpunoj kontroli, a upravo kao glavni “krivac” za to navodi se i guvernerka Ruske centralne banke Elvira Nabiulina.

Ko je žena koja održava rusku ekonomiju u životu?

Rođena Tatarka Elvira Nabiulina karijeru je započela nakon završetka Moskovskog državnog univerziteta te je tokom devedesetih godina obavljala niz funkcija vezanih za ekonomiju. Nakon raspada SSSR-a, Nabiulina je do 1998. godine radila u Ministarstvu za ekonomski razvoj i trgovinu gdje je na kraju obavljala i funkciju zamjenice ministra.

Iako je sadašnja guvernerka i nakon 1998. godine ostala u bankarskom sektoru te je obavljala niz drugih funkcija, njen uspon veže se upravo za dolazak Vladimira Putina na vlast u Rusiji.

Od 2000. godine, Nabiulina je ponovno preuzela ulogu zamjenice ministra u ministarstvu koje je napustila dvije godine ranije, da bi 2007. godine preuzela i upravljanje ovim resorom.

Već tada, Nabiulina je u ekonomiji prošla kroz vatreno krštenje s obzirom na to da je svijet veoma brzo pogodila do tada neviđena ekonomska kriza. Kao šefica Ministarstva za ekonomski razvoj, Nabiulina je bila jedna od ključnih osoba koja je bila odgovorna za spašavanje ruske ekonomije.

Uz Alekseja Kudrina, tadašnjeg ministra finansija, te Igora Šuvalova, prvog zamjenika ruskog premijera, Nabiulina je bila jedna od onih koja se zalagala za uvođenje diverzifikacije ruske ekonomije što je naišlo na veliko negodovanje konzervativno orijentiranih političara i ekonomista u Rusiji.

“Nabiulina i drugi su uspjeli da ograniče planirani budžetski deficit na 7,4 posto BDP-a koncetrišući resurse na opće mjere za oživljavanje privrede pogođene recesijom, uključujući podršku bankarskom sektoru umjesto izdašnih davanja za određene kompanije i industrije”, pisao je tada ruski list Kommersant.

U intervjuu za Financial Times iz 2009. godine, Nabiulina je govorila o tome kako se Rusija nosi s ekonomskom krizom te je naglasila kako država mora mijenjati ekonomsku viziju.

“Jedna od glavnih lekcija koju smo naučili je nedovoljna diverzifikacija strukture privrede i visoka koncentracija izvoza. Voljeli bismo svoje vanjskotrgovinske veze graditi ne samo na izvozu sirovina već i na izvozu drugih vrsta proizvoda”, rekla je između ostalog u intervjuu.

Na ovoj funkciji, Nabiulina je ostala sve do 2012. godine kada je, na iznenađenje mnogih, prebačena direktno u Kremlj gdje je obavljala funkciju ekonomske savjetnice Vladimira Putina.

Guvernerska funkcija

Već 2013. godine, Vladimir Putin je donio odluku o tome da Nabiulinu unaprijedi na funkciju guvernerke Centralne banke Rusije. Na sastanku koji je održan u Kremlju 2013. godine, Putin je za stol postavio Nabiulinu i tadašnjeg guvernera Sergeja Ignjatjeva te im je saopćio svoj plan.

“Namjeravam predložiti Elviru Nabiulinu za mjesto predsjednice Centralne banke Rusije. Razlog za ovakvu odluku dobro znamo. Centralna banka nije samo banka, nije komercijalna banka, već prvenstveno regulator finansijskog sistema i velika državna institucija koja je zadužena za makroekonomsku politiku. Nabiulina je dugo bila ministrica ekonomskog razvoja i namjeravam ovaj prijedlog uputiti Državnoj dumi”, rekao je Putin na tom sastanku.

Nakon imenovanja, Nabiulina je ujedno postala prva guvernerka Centralne banke unutar zemalja članica G8 i jedna od rijetkih žena na vrhu finansijskog sektora u svijetu.

“Nabiulina je bila siguran izbor za Putina. Ona je dio liberalno – demokratskog establišmenta u Moskvi”, rekao je 2013. godine analitičar Anders Aslund.

Njeno imenovanje pozdravili su i tadašnji ruski bankarski moćnici, između ostalog i Andrej Kostin, predsjednik VT banke.

“Nabiulina će naći pravi balans jer je ona bila odgovorna za ekonomski rast i za finansijsku stabilnost države”, rekao je on.

Uistinu, od 2013. godine kada je Nabiulina preuzela ovu funkciju, napravljen je niz dobrih poteza koji su naišli na odobravanje ekonomista u Rusiji, ali i onih na Zapadu koji su Nabiulinu počeli gledati drugačijim očima. Rusija je uz njene napore u tom periodu postala članica Svjetske trgovinske organizacije, a kroz mjere koje je poduzela u izuzetno ekonomski nestabilnom periodu za Rusiju, uspjela je održati ekonomiju ove države u životu.

“Do decembra 2014. godine devizni kurs i bankarski sistem bili su pod velikim pritiskom, a privreda je krenula u recesiju. Bio je potreban odlučan odgovor, a centralna banka odlučila je da fluktuira devizni kurs, najavi hitan prelazak na ciljanje inflacije i ubrza tempo bankarske reforme. Ove hrabre politike dale su značajne pozitivne rezultate”, navodi MMF.

Upravo u intervjuu za MMF, Nabiulina je govorila o razlozima usvajanja ovakvih politika u tom izuzetno neugodnom trenutku za Rusiju.

“Vidjelo smo ciljanje inflacije kao politiku koja omogućava smanjenje inflacije i njeno održavanje na prilično niskom nivou. Naravno, ova politika može biti izazovna, ali nismo naglo prešli na nju. Prvo smo razvili alate potrebne za refinansiranje banaka, a ti alati su omogućili korištenje politike kamatnih stopa za upravljanje inflacijom. Drugo, postepeno smo prešli na fleksibilniji devizni kurs i to s poprilično strogo kontrolisanog kursa. Treće, što je veoma važno, ciljanje inflacije zavisi od modela, projekcija i analiza, tako da smo razvili i taj kapacitet”, navela je Nabiulina.

Također, objasnila je razloga za uvođenje fluktuacije deviznog kursa.

“Morali smo preći na promjenjivi kurs tokom perioda povećanog rizika za finansijsku stabilnost. Jednostavno bismo potrošili smo dio naših zlatnih i deviznih rezervi, a onda bismo u svakom slučaju morali ‘plutati’. Promjenjivi kurs je dobro funkcionisao kako bi apsorbovao eksterne škove i omogućio brzo prilagođavanje platnog bilansa”, poručila je Nabiulina koja je u tim godinama pokrenula i proceduru ukidanja dozvola za 400 ruskih banaka čime je izvršeno i značajno restruktuiranje bankarskog sektora.

Zbog svojih poteza, Euromoney ju je 2015. godine proglasio guvernerkom godine, a svoju odluku opisali su činjenicom da je Nabiulina uspjela spasiti rublju i rusku ekonomiju nizom mjera.

“Tokom 2014. godine, devizne rezerve su pale, inflacija je skočila, i rublja je pala. Uz kritike opozicije, RBC je prešla na fluktuirajući devizni kurs te su podigli referentnu stopu na 17 posto uključujući dramatično povećanje od 650 baznih poena u decembru kako bi se spriječio finansijski kolaps. Šok terapija je uspjela, a najvažnije je da je izbjegnuta bankarska kriza. Više kamatne stope na depozite i stabilizacija rublje rezultirali su snažnim povratom depozita stanovništva i smanjenim pritiscima na likvidnost”, piše Euromoney.

Osim titule koju joj je dodijelio Euromoney, Nabiulina je 2015. godine uvrštena i na Forbesovu listu i to na 60. mjesto najmoćnijih žena svijeta, a časopis The Banker imenovao ju je 2017. godine također kao guvernerkom godine.

Rat u Ukrajini, odlazak i povratak

Iako se Rusija iz prethodne krize izvuka koliko – toliko uspješno, invazija na Ukrajinu značila je ujedno i nove tektonske poremećaje na tržištu te ujedno i nove probleme za guvernerku. Sankcije su se redale, a 28. februara Nabiulina se obratila javnosti prvi put od početka ruske agresije.

U potpunoj crnini, što su mnogi okarakterisali kao poruku koju šalje javnosti, ali i Putinu, a koja se tiče stanja u ruskoj ekonomiji, Nabiulina je pojasnila kako se Rusija nalazi u novoj situaciji koja će zahtijevati drastične mjere.

“Uslovi za rusku ekonomiju su se drastično promijenili. Nove sankcije dovele su do značajne promjene kursa rublje i ograničile našu mogućnost za korištenje zlatnih i deviznih rezervi. To zahtijeva da koristimo širok spektar instrumenata za održavanje finansijske stabilnosti”, rekla je Nabiulina.

Najvažnija informacija tog dana bila je ona koja se tiče podizanja ključne kamatne stope sa 9,5 na čak 20 posto što je ujedno i historijski najveći procenat.

“Vanjski uslovi za rusku ekonomiju drastično su drugačiji. Povećanjem ključne stope osigurat će se povećanje deviznih stopa do nivoa neophodnih za kompenzaciju povećanog rizika od devalvacije i inflacije. To će pomoći u održavanju finansijske i cjenovne stabilnosti”, rekla je Nabiulina.

Uprkos odanosti Putinu, sve je puklo sredinom marta kada je u javnost dospjela informacija kako Nabiulina podnosi ostavku na mjesto šefa Centralne banke. To je izazvalo veliku paniku na tržištu i među ekonomistima u Rusiji. Osoba koja je bila zadužena za spašavanje ekonomije 2014. godine, sada je odlučila da se povuče nedugo nakon početka invazije.

Međutim, iako se Putinovi potezi u Ukrajini opisuju kao iracionalni, prvi čovjek države je itekako svjestan da bi odlazak Nabiuline ujedno značio i ubrzan propast ruske ekonomije.

“Nabiulina je prošla kroz sve vrste stresova, ali ne i rat. Niko joj nije rekao da rat dolazi”, rekao je jedan od zvaničnika iz Rusije.

Uz mjesec neizvjesnosti i pregovora iza zatvorenih vrata, Nabiulina je ponovno 21. aprila imenovana za guvernerku uz znatno šire ovlasti koje su prilagođene ratnoj situaciji. Od tada, ona je donijela niz mjera kojima se pokušava spasiti urušavanje ruske ekonomije, a neke od mjera podsjetile su ekonomiste upravo na period iz 2013. i 2014. godine.

Ipak, guvernerka je, za razliku od drugih ruskih zvaničnika, zadržala dozu razuma te je jasno poručila u govoru u Državnoj dumi da Rusiju očekuju tektonske promjene i da na to svi moraju biti spremni.

“Ruska ekonomija ulazi u teško razdoblje strukturnih promjena povezanih sa sankcijama. Morat ćemo tražiti nove poslovne modele. Centralna banka će pratiti inflaciju, ali je neće smanjivati kako ne bi ometala poslovnu adaptaciju. Cijena finalnih proizvoda će neminovno rasti. Politika RBC-a će biti usmjerena na postepeni povratak inflacije na nivo od 4 posto u 2024. godini”, rekla je ona.

Tokom perioda rata, Nabiulina je zajedno s drugim ekonomistima preduzela mjere koje su bar nakratko ublažili posljedice do sada neviđenih sankcija u Rusiji. Također, najavila je kako će RBC u augustu predstaviti alternativne scenarije za razvoj ruske privrede što mnogi ocijenjuju kao ključni dokument za ovu državu u uslovima rata.

Prema njenim riječima, ekonomskim mjerama RBC je uspjela zaštititi finansijsku stabilnost države, ali je naglasila kako je za “disanje” suviše rano.

“Ne znači da možemo mirno disati. Potrebna su kreditna sredstva za izgradnju novih poslovnih modela, logistike, kompenzacije za gubitak stranih tržišta i izgradnja sistema obračuna u nacionalnim valutama partnerskih zemalja. To su ogromni i teški zadaci koji se ne mogu izbjeći. Samo djelovanjem se možemo nadati uspješnom prevazilaženju krize”, rekla je Nabiulina.

Iako Centralna banka Rusije na čelu s Nabiulinom i dalje uspijeva održati ekonomiju u životu, te se čini kako ruska rublja i dalje ne plovi potpuno nemirnim vodama, jasno je kako je pred Nabiulinom izuzetno težak zadatak krpljenja rupa koje svakim danom rata u Ukrajini postaju sve dublje i šire.

U intervjuu za MMF 2015. godine, Nabiulina je izjavila kako je recept za uspjeh jednostavan. Ne treba se bojati i potrebno je okružiti se pravim ljudima. Također, navela je kako se kompromisi moraju praviti, ali da se mora uspostaviti granica za to.

Čini se kako je granica kompromisa koju Nabiulina zamišlja pređena već u martu kada se govorilo o njenoj ostavci koja je spriječena intervencijom Vladimira Putina.

Međutim, postavlja se pitanje – da li Elvira Nabiulina u takvim okolnostima, kada su kompromisi očigledno prešli sve granice, i uz sveprisutni pritisak Vladimira Putina, ima snage da rusku ekonomiju izvuče iz situacije u kojoj se do sada nije nalazila?

Izvor: Klix.ba