Neuralink, četvrta kompanija Ilona Maska osnovana 2017. godine i jedna od „najnevidljivijih“, u utorak je postala malo transparentnija nakon prezentacije o ciljevima i tehnologiji kojom ih želi postići. Destinacija? Povezati kompjuter direktno s ljudskim mozgom.

Iako je Neuralink manje više poznat u smislu ideje, detalji njihovog rada do juče nisu bili jasni. Kako je istaknuto tokom prve prezentacije kompanije, Maskovi inženjeri i naučnici 2020. godine žele da testiraju prvi uređaj koji bi ljudski mozak direktnim fizičkim mostom povezao sa kompjuterskim sistemom.

Kako je potvrdio sam Mask, testovi na životinjama su sprovedeni i „jedan majmun je uspio da kontroliše kompjuter putem sopstvrnog uma“. Jednom kada uređaji budu povezani s čovjekom, mogućnosti su beskrajne, ali prvi cilj jeste olakšati stanje bolesnika s oštećenom kičmom i osoba sa kognitivnim problemima.

Neuralink radi na tehnologiji koja se zasniva na ‘nitima’ za koje Mask kaže da se mogu ugraditi u ljudski mozak. „Većina ljudi ne shvata da to možemo da riješimo čipom“, rekao je Mask na otvaranju Neuralinkovog događaja, govoreći o nekim poremećajima u mozgu i problemima koje se kompanija nada da će riješiti.

Mask je takođe rekao da, gledajući dugoročno, Neuralink radi na tome da se nađe način da se „postigne neka vrsta simbioze sa vještačkom inteligencijom“. „Ovo nije obavezna stvar. Ovo je nešto što možete izabrati ako želite“, dodao je on.

Za sada, međutim, cilj je medicinski, a plan je da se koristi robot koji je Neuralink stvorio, koji djeluje pomalo kao „šivaća mašina“ kako bi se implantirale ove niti, koje su nevjerovatno tanke, duboko unutar moždanog tkiva osobe, gdje će biti u stanju da obavljaju operacije čitanja i pisanja sa veoma velikom količinom podataka.

Neuralinkovi naučnici rekli su da kompanija treba da pređe „dug put“ prije nego što dođe do toga da ponudi komercijalnu uslugu . Glavni razlog za „otkrivanje“ i slobodnije pričanje o onome na čemu rade jeste da će oni biti lakše da rade na otvorenom i objavljuju radove, što je svakako lakši način rada za nešto što zahteva isto toliko veze sa akademskom i istraživačkom zajednicom.

Suosnivač Neuralinka i predsjednik Mak Hodak izjavio je da je optimističan po pitanju toga da bi tehnologija Neuralinka teoretski uskoro mogla da ima medicinsku primjenu. Nada se da će početi sa testiranjem tehnologije na ljudima već sljedeće godine, što podrazumijeva i moguću saradnju sa neurohirurzima na Stanfordu i drugim institucijama.

„Sadašnja primjena Neuralinkove tehnologije bi uključivala bušenje stvarnih rupa u lobanji subjekta kako bi se ubacili ultra tanki konci, ali u budućnosti će se prebaciti na korišćenje lasera ​​umjesto da stvaraju sitne rupe koje su mnogo manje invazivne i u suštini ih pacijenti ne osjećaju“, rekao je Hodak.

Ilon mask finansira veći dio ovog poduhvata, kao i njegov CEO, sa 100 miliona dolara od 158 miliona dolara. Za sada, startap ima 90 zaposlenih, a sudeći po sajtu, čini se da i dalje agresivno zapošljava ljude.