Elektroprivreda BiH (EPBiH) namjerava kupovati električnu energiju proizvedenu u elektranama na obnovljive izvore energije i visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima, ali i virtuelnim elektranama, u prvom takvom koraku jedne državne elektroprivrede u regionu u sklopu energetske tranzicije.

Virtuelne elektrane objedinjuju proizvodnju više manjih elektrana, najčešće elektrana na obnovljive izvore energije, čime se njihovim vlasnicima, koji mogu biti potrošači, olakšava prodaja energije koju proizvode. Osim prodaje električne energije, agregatori putem virtualnih elektrana nude i usluge uravnoteženja.

EPBiH je raspisala Javni poziv za nabavku električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitom kogeneracijom, koji je otvoren za sve proizvođače, odnosno agregatore čiji su kapaciteti priključeni na mrežu u Bosni i Hercegovini, na bilo kojoj lokaciji.

EPBiH će sa svim ponuđačima voditi pregovore radi usaglašavanja tehničkih uslova isporuke električne energije i rokova otkupa električne energije, kao i otkupne cijene. Početna tražena cijena nije uvjet da EPBiH zaključi ugovor, a ni kapacitet elektrane nije ograničen. Rok za prijavu je 30. septembar, stoji u javnom pozivu.

Mirza Kušljugić, profesor na Fakultetu elektrotehnike Univerziteta u Tuzli, za Balkan Green Energy News kaže da je odluka o udruživanju malih proizvođača jasno pokrenula konkurenciju u proizvodnji električne energije u BiH.

Pozitivan je angažman EPBiH u ovim procesima, kao javnog elektroprivrednog preduzeća, dodao je.

“To će dovesti do trenda da će veliki proizvođači i dobavljači kupovati zelenu električnu energiju direktno od malih nezavisnih proizvođača, i nuditi je na tržištu. Svakako će podstaći izgradnju malih objekata za distribuiranu proizvodnju električne energije”, kaže Kušljugić, koji je i član Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET).

Motiv za ovaj potez, prema njegovim riječima, vjerovatno je namjera EPBiH da se uključi u tokove obnovljivih izvora energije koje ne posjeduje, ali dio razloga je svakako i rast cijena na regionalnim tržištima električne energije. Posljednjih dana cijene električne energije širom Evrope dosegle su najviši nivo u istoriji.

Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) u junu je donio odluku, koju je kasnije potvrdila i Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK), kojom se dopušta proizvodnja malih, distribuiranih elektrana, uglavnom hidroelektrana i solarnih elektrana da budu agregirane u virtuelne elektrane, a potom ponuđene na tržištu.

Prema riječima Kušljugića, za trgovinu postoji minimalan potreban kapacitet, dok za izvoz postoji minimalni prekogranični kapacitet koji je potrebno zakupiti na aukcijama.

“Za vrlo male kapacitete, troškovi trgovanja na regionalnim berzama su relativno visoki. Zato je jedini način da male distribuirane elektrane učestvuju na tržištu agregiranje proizvodnje. Tehnički izraz za agregaciju je “virtuelna elektrana” koja ne postoji u fizičkom obliku, već se ponaša kao svaka druga elektrana”, objašnjava Kušljugić.

Zbog visokih cijena električne energije na regionalnim tržištima, za očekivati ​​je da će se proizvodnja iz virtuelnih elektrana izvoziti. BiH još nema virtuelnu elektranu, ali nekoliko takvih objekata je u pripremi, uglavnom kroz privatne inicijative. Međutim, nema pouzdanih podataka o statusu ovih projekata.

“Početne aktivnosti agregatora upućuju na tendenciju izvoza proizvodnje virtuelnih elektrana”, kaže Kušljugić.

Podsjećamo, prvu virtuelnu elektranu u regiji KOER je postavio u Hrvatskoj, navodi Balkan Energy News.

Izvor: Indikator.ba