Od ulaska u EU, odnosno od 2013. do danas, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz hrane i živih životinja povećan je za čak 280 posto – 2013. iznosio je 1,7 milijardi eura, dok je prošle godine vrijednost je bila čak 4,6 milijardi, piše Novi list.

Istovremeno, izvoz hrane i živih životinja u 2013. godini iznosio je 903 miliona eura, a 2023. godine 2,8 milijardi eura, što znači da je i on porastao za skoro 300 posto, ali je njegova vrijednost bila gotovo upola manja od vrijednosti uvoza, odnosno prošle godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61 odsto.

Ova pokrivenost 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u EU, iznosila je oko 52 odsto, a najveća je bila 2021. godine – 70 odsto. Mnogi tvrde da je Hrvatska postala kao skladište za druge zemlje članice za viškove nekvalitetne robe.

Međutim, za Slavoniju, Baranju i zapadni Srem kaže se da bi “mogli prehraniti pola Evrope”, što se tiče proizvodnje hrane, Hrvatska nije samodovoljna, većina hrane se uvozi. Proizvodnja ne pokriva u potpunosti hrvatske potrebe za mesom, mlijekom, povrćem, voćem, jajima, medom…

Danska svinjetina, lignje iz Patagonije, med iz Kine… samo su neke od uvoznih sorti na policama prodavnica. S druge strane, Hrvatska je samodovoljna pšenicom, kukuruzom, mandarinama, trešnjama, a skoro je stigla i sa kupusom i živinom.

Samodovoljnost je jedan od značajnih pokazatelja snage privrede, poljoprivrede, industrije i prerade jedne zemlje. Ali, kako pokazuju najnoviji potezi povrtara, to je i pitanje uređenja privrede, politike cijena, odnosa uvoza i domaće proizvodnje u aktuelnim procesima globalizacije, kao i jedinstvenog tržišta EU.

– Od 2013. smo jedno tržište EU i nema više priča u klasičnom smislu o uvozu hrane. Nažalost, mi nemamo veliku proizvodnju, a male još nisu upoznate sa globalnim tržištem. Sad dajem svinje ispod tržišne – to je 10 odsto manje od realne jer je na snazi poremećaj na tržištu.

-Kina je uvela sankcije, ne želi meso iz Španije jer je Evropa uvela carine na njihova električna vozila i to meso iz Španije dolazi i nama. Ovdje nema ljubavi, to je posao, zakon ponude i potražnje. Žao mi je svakog proizvođača koji je na sve to nespreman, kaže Mirko Kolić, uzgajivač svinja iz Đakova.

U proizvodnji voća Hrvatska pokriva manje od 50 odsto potreba, petina pokriva samo potrebe za stolnim grožđem, dok domaća proizvodnja povrća pokriva 63 odsto potreba.

– Uvoz je uvek ispred nas. Na nas dođe red tek kada se proda uvozna roba, kada se skladišta oslobode jeftine uvozne robe, komentarisala je uvoz hrane Danijela Stanešić, povrtlarka iz virovitičkog kraja.

– Ovo su najniže otkupne cijene za naše povrće do sada. Tražili smo od otkupljivača da barem budu na prošlogodišnjem nivou, ali oni nisu pristali, žali se Stanešić, koja je svoju robu građanima dijelila besplatno, ali potpuno razumije svoje kolege koji su preduzeli radikalan korak poput bacanja povrća na teren.

“Hrvatska poljoprivredna komora je ogorčena što se ovakve situacije i dalje dešavaju na hrvatskom tržištu, odnosno da u trenutku kada domaća proizvodnja izađe na tržište, trgovački lanci i uvozni lobiji uvoze voće i povrće sa svjetskog tržišta lošije kvalitete i po cijenama koji su ispod proizvođačkih.

HPK dugi niz godina pokušava da pokrene državu da promijeni ove situacije, a poznato je da smo više puta tražili formiranje komisije koja će pratiti proizvođačke i one iz uvoza, kako bi utvrdila šta se prodaje ispod cijene. proizvođačka cijena na domaćem tržištu.

-Nažalost, u tome nijesmo uspjeli, ali još uvijek pokušavamo uvjeriti nadležne da je vrijeme da se stane na kraj sa takvom praksom, jer na taj način gubimo sve više proizvođača i proizvodnje, kaže predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

On navodi da uvoz hrane, posebno voća, povrća, mesa, mlijeka i pekarskih proizvoda i dalje raste i da je to ono što nas  kao društvo i državu treba brinuti.

– Vrijeme je da se podigne svijest o potrebi jačanja domaće proizvodnje, a ne da se dalje uništava. Svjedoci smo da su ovih dana proizvođači jabuka uputili apel kolika bi trebala biti minimalna otkupna cijena, jer u suprotnom prijeti dalji kolaps i te proizvodnje, kaže Jakopović.

Svjedoci smo negodovanja potrošača zbog činjenice da se voće i povrće posljednje kategorije nudi u trgovačkim lancima, koje sigurno nije moglo naći svoje mjesto na policama u mnogim zemljama članicama EU.

Nažalost, inspekcije se i dalje bave zdravljem, ali ne i kvalitetom uvezene robe. Mogući pozitivan korak je da je Podravka postala vlasnik poljoprivrednog poslovanja Fortenova grupe. Očekujemo da će Podravka sada jačati saradnju u svim aspektima proizvodnje, kaže Jakopović.

Uvoz meda stvara probleme domaćim pčelarima. Kažu da im med leži u buradima jer ne mogu da ga prodaju, a sada je stigao jeftin med iz Ukrajine.

Član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza i predsjednik Saveza pčelara Đakova Željko Tomić kaže da se na policama u trgovinama nalazi i do 70 posto uvezenog meda.

– Osim kineskog, sada postoji i ukrajinski, što je dodatno uznemirilo. Uvoznički lobi je jak, ima dosta falsifikata, a moj kolega iz Bjelovara ima 30 tona meda u bačvama jer ga niko ne kupuje. Nas, ovdašnje pčelare, pitaju da li je to pravi med, što nas zagorčava, a u tržnim centrima kupci ne pitaju jer misle da je med prošao sve kontrole, žali se Tomić.

Izvor: seebiz.eu